Priča o Sir Isaacu Newtonu i kraju svijeta

Isaac Newton, jedan od najvećih znanstvenika i filozofa svih vremena, osim što je poznat po svojim temeljima moderne fizike i matematičkih načela, također je tijekom života pokazivao zanimanje za teološke teme. Unatoč tome što je racionalni znanstvenik, Newton je duboko istraživao biblijske tekstove i pisao o apokaliptičnim proročanstvima, uključujući proročanstva iz Knjige proroka Danijela i Otkrivenja. Njegovo je istraživanje biblijske kronologije i proročanstava, zapisano na gotovo 4500 stranica, ukazalo na zaključak kako bi kraj svijeta mogao doći 2060. godine.

Newtonova religiozna uvjerenja i skriveni spisi

Newton je bio duboko religiozan čovjek, iako su njegove vjerske perspektive bile atipične za njegovo vrijeme. Njegov interes za teologiju i biblijska proročanstva bio je toliko snažan da je mnogo vremena posvetio proučavanju tekstova iz Starog i Novog zavjeta. U svojim je rukopisima, koji su kasnije otkriveni i javnosti predstavljeni tek u 20. stoljeću, Newton pokušao dešifrirati značenje biblijskih proročanstava. Posebno je proučavao proročanstva iz Knjige proroka Danijela, za koje je vjerovao da sadrže informacije o budućnosti čovječanstva.

U svojoj bilješci iz 1704. godine, Newton je naveo godinu 2060. kao mogući datum "kraja svijeta". Nije tvrdio da će tada doći do potpune apokalipse, već je sugerirao da bi se u tom razdoblju mogla dogoditi velika transformacija u povijesti čovječanstva i religije. Smatrao je da bi se "Kraljevstvo Božje" moglo uspostaviti na Zemlji nakon razdoblja dugotrajnog kaosa i sukoba, koje bi označilo kraj postojećeg svjetskog poretka.

Metodologija i simbolika

Newtonovo predviđanje temeljilo se na izračunima zasnovanim na simbolima iz Knjige proroka Danijela. Njegova metoda nije bila znanstvena u suvremenom smislu; umjesto toga, koristio je simboličke brojeve i razdoblja iz Biblije, kao što su broj 1260 i razdoblja apokalipse, za koja je vjerovao da ukazuju na specifične događaje u budućnosti. Prema Newtonu, razdoblje koje počinje nakon uspostave kršćanske crkve moglo bi završiti tek u 2060. godini, što bi označilo početak "novog doba".

Newton je naglašavao kako njegova predviđanja nisu ni fiksna ni sigurna - bio je oprezan da ih ne predstavi kao apsolutnu istinu. Njegova predviđanja nisu bila pokušaj senzacionalizma ili širenja straha, već duboko promišljanje o mogućoj sudbini svijeta temeljeno na njegovim interpretacijama biblijskih tekstova. Newton je sam rekao da "Biblija nije jednostavna knjiga", sugerirajući da njezino značenje može biti višeslojno i složeno.

Ostavština i interpretacija

Newtonovo proročanstvo o 2060. godini nije danas shvaćeno doslovno od strane većine znanstvenika i teologa, ali i dalje izaziva interes i kontroverze. Mnogi smatraju kako su Newtonova predviđanja više simbolična nego doslovna, ukazujući na transformaciju svijeta i čovječanstva, a ne na fizički kraj svijeta. Za razliku od apokaliptičnih predviđanja u popularnoj kulturi, Newtonova vizija 2060. godine može se interpretirati kao upozorenje ili savjet za duhovnu pripremu.

Bez obzira na to kako gledamo na Newtonova predviđanja, njegovo zanimanje za budućnost čovječanstva pokazuje dublje aspekte njegove ličnosti - kao čovjeka koji je istovremeno vjerovao u moć znanosti i Boga.