« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 7 godina i 6 mjeseci
GROZNO

Pretilost je Hrvatima normalna?

Više od polovice Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu, odnosno 63% muškaraca i 54% žena, a svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane uz prehranu

Zastrašujuće brojke o debljini Hrvata
Zastrašujuće brojke o debljini Hrvata (Shutterstock)
Više o

pretilost

,

mršavljenje

,

Hrvati

"Način na koji se hrana proizvodi i konzumira ima ogroman utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo u cjelini. Današnji prehrambeni sustav ostavlja posljedice u vidu degradacije prirode i okoliša, porasta kroničnih bolesti povezanih s hranom, smanjena vitalnosti ruralnih krajeva i lošeg položaja poljoprivrednih proizvođača, te troškova koje snosi cijelo društvo", istaknula je direktorica ekološkog instituta Ecologica Sonja Karoglan Todorović.

U Hrvatskoj, kao i u Europi, traje prava epidemija pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa te bolesti dišnih puteva.

Kod nas je čak 93% smrtnosti uzrokovano tzv. nezaraznim kroničnim bolestima (kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, malignim bolestima). Svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane za prehranu, dok svaki deseti stanovnik ima dijabetes.

Podaci govore da su izravni troškovi HZZO-a 2009. za liječenje dijabetesa iznosili 2,5 milijardi kuna, odnosno 12% ukupnog proračuna te ustanove.

Iako ne postoje sigurni podaci za Hrvatsku, procjena je da se godišnje baci od 400000 do 900000 tona hrane, odnosno pola kilograma hrane dnevno. U novčanom smislu, godišnje se kroz hranu baci između četiri i devet milijardi kuna godišnje, kaže Karoglan Todorović.

Na svjetskoj razini baca se trećina hrane, od koje bi se moglo prehraniti 1,3 milijarde ljudi, a proizvodi se i trećina kalorija više nego što je potrebno da se prehrani čovječanstvo.

U ovom trenutku na svijetu je 800 milijuna ljudi koji su neuhranjeni i više od dvije milijarde ljudi koji imaju višak kilograma.

"Ovakav kakav jest, prehrambeni sustav nije održiv pa ga moramo preispitati i promijeniti od početka - od proizvodnje, konzumacije i otpada, i to moraju biti promjene velikih razmjera", poručila je Karoglan Todorović.

Smatra da je bitno doći do novih politika koje se odnose na poljoprivredu, zdravstvo i školstvo, a s druge strane potrebne su nove tehnologije i modeli. Potrebno je, ističe, mijenjati modele koji su se pokazali problematičnima - sustave potpora, pogodovanje velikima te predavanje našeg prehrambenog suvereniteta u ruke velikih korporacija.

12.11.2016. 12:46:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh