Predstavljen regionalni program 23. Sajma u Puli

Jućer je na Sajmu knjige u Istri održana konferencija za novinare na kojoj je najvljen regionalni program „Hercegovina čita" za idući - 23. Sa(n)jam knjige u Istri. Hercegovina čita bavit će se suvremenom hercegovačkom kulturno-književnom scenom, a inicijativa i ideja je stvorena u suradnji s kulturnom manifestacijom West Herzegowina Fest iz Širokog Brijega.

Na konferenciji su sudjelovali: Goran Bogdan, jedan od osnivača West Herzegowina Festa, Berislav Jurić, selektor natječaja za kratku priču West Herzegowina Festa, Boris Čerkuč, iz organizacije West Herzegowina Festa, Emir Imamović Pirke, selektor programa Hercegovina čita i Magdalena Vodopija, direktorica Sa(n)jam knjige u Istri.

Direktorica Sajma knjige u Istri, Magalena Vodopija, istaknula je kako se iz godine u godinu sve više regionalnim žarištima Sajma posvećuje značajna pažnja te kako se oni gotovo ravnopravno odvijaju usporedno s glavnom temom, kao što je to bio slučaj ovogodišnjeg snažnog regionalnog programa Ljubljana bere (Ljubljana čita) ili prošlogodišnjeg Beograd čita te kako pulska publika posebno reagira na autore iz susjedstva, autore čiji jezik publika razumije pa su nerijetko ti autori dočekani s jednakim zanimanjem kao i velike inozemne književne zvijezde.

„Ideja za suradnju javila se na West Herzegowina Festu u Širokom Brijegu o kojemu se, zaista, ne zna dovoljno, a riječ je o iznimno profesionalno organiziranom festivalu koji u jednom spaja glazbu, film i literaturu. "

Vodopija zaključuje i kako se već sada cijeli tim Sajma veseli suradnji te vjeruje kako će program Hercegovina čita sljedeće godine „razbiti" predrasude o Hercegovini i otvoriti pogled u svijet koji je na kulturnoj razini itekako slojevit i bogat.

Goran Bogdan, jedan od osnivača West Herzegowina Festa, istaknuo je kako se radi o platformi za ljude koji se bave kulturom te o manifestaciji koja se odvija već 14. godina i koja svojim kontinuiranim djelovanjem otvara prostor neafirmiranim autorima kojima je nastup na WHF često odskočna daska za dalje.

Idući se okupljenima obratio sajamski selektor programa Hercegovina čita, književnik i novinar Emir Imamović Pirke. Kazao je kako o Hercegovini kruže nepotpuni narativi i kako postoje problemi s percepcijom njezine kulture. Primjerice, za mnoge hercegovačke umjetnika uglavnom se ne zna da su hercegovački, poput Puli omiljenog Mirka Kovača ili oskarovca Dušana Vukotića. Kao ilustraciju nevidljivosti bogatstva i širine te kulture istaknuo je i kako na WHF-ov natječaj kratke priče dolazi i do 150 prijava, što svjedoči nevjerojatnoj količini stvaralačke ambicije na prostoru Hercegovine, a specifičan je i potencijal tog festivala u spajanju kultura, budući da u njemu sudjeluju dvije (bosanska i hercegovačka) odnosno tri kulture (hrvatska, bošnjačka i srpska).

Voditelj WHF-a, Boris Čerkuč, inače iz Mostara, govorio je o predrasudama koje i unutar same Hercegovine postoje o Širokom Brijegu. WHF nastao je kada su se zagrebački studenti Goran Bogan i Nikola Galić odlučili odužiti svom rodnom kraju i poraditi na stvaranju tamošnje kulturne scene koja se uglavnom odvijala „iza kulisa". Cilj je bio izvući tu kreativnost na površinu, povezati stvaratelje i javnost, dati doprinos formiranju jedne buduće kulturne scene. Iako prvotno zamišljen kao platforma za amatersko stvaralaštvo, u svojih 14 godina festival je postao prostor u kojem amateri ravnopravno nastupaju zajedno s etabliranim imenima. Čerkuč je posebno podcrtao multimedijalni karakter WHF-a u čijem su programu kratki film i glazba isprepleteni s kratkom pričom i naveo reakcije nekih slavnih gostiju poput Đele Hadžiselimovića i Zlatka Galla koji su bili ugodno iznenađeni upravo spojem različitih medija unutar jedne manifestacije. WHF izaziva čuđenje u svom lokalnom kontekstu, a Čerkuč je naglasio kako mu je posebno drago što će gostovati i u Puli gdje će imati priliku izazvati takvo čuđenje i u širim razmjerima.

Konferenciju je zaključio Emir Imamović Pirke. Mnoge će sigurno iznenaditi kada sljedeće godine saznaju tko sve pripada hercegovačkoj kulturi, jer za mnoge se bitne umjetnike to ni ne zna. Na 23. Sajmu knjige u Istri program Hercegovina čita obuhvatit će širinu raznih slojeva kulture koje supostoje u Hercegovini, kao i generacijsku širinu njezinih stvaratelja, od pisaca koji se već smatraju klasicima do onih mlađih koji će tek uoči pulskog Sajma debitirati i čije vrijeme tek dolazi.