Početak kraja Angele Merkel?

Do novogodišnje noći se dogovor u europskoj politici prema izbjeglicama činio iznimno nevjerojatnim. A sad, nakon masovnih napada na žene u kojima su sudjelovali mnogi izbjeglice, te nakon što je eklatantno zakazala policija, dogovor oko smislene raspodjele izbjeglica unutar EU-a je postao sasvim nemoguć.

Reakcije na „seks-rulju" iz Kölna, posebice na istoku Europe, prilično su nažalost jasne. Sažetak izjava iz Poljske, Češke, Mađarske i Slovačke: izbjeglice, pogotovo one muslimanske, su opasne. I mi smo to oduvijek govorili, ali multikulti-kancelarka Angela Merkel to nije htjela slušati.

Slovačka na čelu anti-Merkel pokreta

Kancelarka sad mirne duše može zaboraviti svoju ideju o regulaciji raspodjele izbjeglica u Europi, i to ne samo na dragovoljnoj bazi, već i trajno. Slovački šef vlade Robert Fico (naslovna fotografija) ne želi muslimanske izbjeglice u svojoj zemlji. Svim se sredstvima želi braniti protiv prisilne raspodjele izbjeglica i azilanata. Već je podnio i tužbu pred Sudom Europske unije. Kaznena djela u Kölnu, Hamburgu, Stuttgartu, u međuvremenu i u Helsinkiju populistu Ficou nude sve potrebne argumente.

Češki predsjednik, nova vrlo konzervativna poljska vlada, mađarski premijer i drugi na istoku i jugoistoku Europe iz sveg srca će podržati Ficoa. I ne samo oni. Ksenofobni desni populist Gert Wilders u Nizozemskoj proklinje europsku politiku azila na sva zvona. Premijer Rutte, upravo predsjednik Europskog vijeća, je pod pritiskom. U mnogim drugim zemljama slična shema: u Danskoj, Švedskoj, Finskoj, pa i u Njemačkoj raste pritisak na aktualne šefove vlada.

Köln se pohlepno „eksploatira" i izvan Europe: ksenofobni republikanski natjecatelj za dužnost predsjednika SAD-a Donald Trump te događaje koristi i u svojoj predizbornoj kampanji. „Njemačku masovno napadaju migranti koje je ona sama pustila u zemlju", objavio je Trump na Twitteru. On izbjeglicama želi zatvoriti granice SAD-a.

Pritisak na Merkel i u Njemačkoj

Desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) i ksenofobne prosvjedne skupine protiv islamizacije sad su pogotovo ojačali svoje pozicije. Broj ksenofobnih napada na domove za azilante u Njemačkoj nikada nije bio tako visok kao danas. Savezna kancelarka je pod velikim pritiskom i na unutarnjopolitičkom planu. A sad nakon Kölna definitivno propada i zajednička europska politika prema izbjeglicama.

Raspodjela izbjeglica na sve članice EU-a koje su dio Schengena, igrala je ključnu ulogu u konceptu za svladavanje velike navale ljudi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Eritreje i sa sjevera Afrike. Bez regulirane raspodjele države EU-a koje prve prihvate izbjeglice poput Italije i Grčke, njih će jednostavno propuštati dalje (na putu prema zapadu Europe, nap. red.), i nijedna država na groznoj Balkanskoj ruti neće ih zadržati ili prihvatiti. Oni će doći u Njemačku. „Odlučujuće" smanjenje broja migranata, što je kancelarka obećala neposlušnoj bavarskoj sestrinskoj stranci CSU, tako nije moguće ostvariti. Merkel se više ne može osloniti ni na europsku solidarnost.

Većina u EU-u je protiv Merkel

Barem do ožujka Robert Fico u Slovačkoj neće se ni za pedalj povući od sadašnjeg stava, jer on želi da ga birači „potvrde" na dužnosti šefa vlade na nacionalnim izborima. Od srpnja je Fico, slučaj je to tako htio, onda šef Vijeća EU-a. Na tom položaju bi on tada morao pokušati dogovoriti europske kompromise u politici prema izbjeglicama i zaštiti granica. Od toga očito neće biti ništa, jer je Slovačka pred Sudom EU-a podigla tužbu protiv većine drugih članica zbog izbjegličke politike. Mnogi šefovi država i vlada u međuvremenu su mišljenja da je izbjeglička politika njemačke kancelarke pogrešna.

Angela Merkel će vjerojatno mijenjati svoje držanje - ili će morati otići. Strašni događaji iz Kölna ionako su već tešku situaciju u EU-u pretvorili u jednu gotovo beznadnu. Oni bi mogli biti početak kraja za nekoć u Europi tako moćnu Angelu Merkel.