Pobunjenici planiraju napad na Tripoli

Članovi libijskog prijelaznog Vijeća u Bengaziju postavili su sebi vrlo ambiciozan datum. Do 31. kolovoza žele da Muamar al Gadafi i njegov režim postanu dio prošlosti. Tada završava i sveti mjesec posta ramazan.

U preostala dva tjedna treba poduzeti odlučujući korak: treba osvojiti glavni grad Tripoli i Gadafija otjerati u pustinju. Točan datum za napad svojih boraca Mustafa Abdel Džali ne želi priopćiti. "Napast ćemo Tripoli uskoro. Naš plan predviđa da štitimo civilno pučanstvo od borbi. Znamo da Gadafi neće tako brzo napustiti Tripoli. On će se boriti, po svaku cijenu", kaže Džali.

Spriječiti Gadafijevu proslavu

Razlog za ovako strogo određen plan je slijedeći: želja je da se Gadafija riješe prije 1. rujna, a to je libijski nacionalni praznik - i na taj način da Gadafiju ne daju mogućnost da proslavi 42 godine svoje vladavine.

1969. godine Gadafi je sa skupinom vojnika i časnika osvojio vlast. Tada je do promjene vlasti došlo bez krvoprolića, jer kralj Idris koji je tada vladao Libijom, boravio je u inozemstvu. Sadašnji sukob i borba za vlast u Libiji su znatno krvaviji.

Više od 25.000 ljudi poginulo je u polugodišnjem ratu. Više od 7.000 ljudi je ranjeno u borbama, a još uvijek se ne zna sudbina oko 5.000 Libijaca koji su nestali od izbijanja pobune protiv Gadafija.

NATO izveo 6.000 napada

Od 19. ožujka NATO je izveo oko 6.000 napada na ciljeve u Libiji. NATO nadzire zonu zabrane letenja iznad Libije s ciljem da zaštiti civile, kako to predviđa UN-ova rezolucija 1973. Zadaća NATO-a je zaštiti pučanstvo. "Kad Gadafi ode i kada mi preuzmemo vlast, tada je završena i NATO-ova misija", poručuje Džalil.

Budućnost Libije je već isplanirana, ističe Mustafa Abdel Džalil. U dokumentu koji je izdalo prijelazno nacionalno Vijeće predviđeno je da se 30 dana nakon preuzimanja vlasti imenuje prijelazna vlada koja će u roku od osam mjeseci organizirati izbore prijelaznog parlamenta. Nakon toga bi se radilo na ustavu o kojem bi narod trebao odlučiti na referendumu. Najkasnije nakon još šest mjeseci održali bi se "transparentni i demokratski" izbori, naglasio je Džalil. Cijelo prijelazno razdoblje trajalo bi najviše 20 mjeseci, a cijeli proces nadgledali bi Ujedinjeni Narodi.