Petar Katavić: PLOHA u Galeriji SC

Otvorenje izložbe Ploha autora Petra Katavića održat će se u petak, 21. veljače u Galeriji SC s početkom u 20:00. Izložba je otvorena do 7. ožujka, radnim danom od 12 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati.

Izložba Ploha nastavak je prethodnih izložbi srodnih naziva Prostor i Arhitektura održanih u Splitu prošle godine, a ujedno je i tematska završnica ovog ciklusa stvaralaštva umjetnika Petra Katavića. Nastali u posljednjih nekoliko godina ovi radovi temeljeni su na promišljanju likovnosti kroz geometrijske i arhitektonske pojmove, a Petrovo vrelo nadahnuća s kojega često crpi svoje ideje arhitektonska su rješenja i opus velikana moderne arhitekture Mies Van der Rohea. Intrigira ga, kako i sam navodi, „njegov senzibilitet prema proporcijama te minimalistički pristup arhitekturi svedenoj na geometrijsku formu koja proizlazi iz njegove težnje usmjerene prema jednostavnim oblicima i odbacivanju nepotrebnih konstrukcijskih elemenata koji u konačnici formiraju arhitektonski čiste građevine."

U samoj praksi, fokus njegova interesa su likovni elementi - linija, boja, ploha i tekstura, način na koji se međusobno isprepliću i utječu jedni na druge te samim time i determiniraju likovni jezik. Tako se u prvoj u nizu od spomenutih izložbi autor bavio dimenzijama, promišljajući postav za određenu prostoriju Galerije umjetnina gdje mu je glavna misao vodilja bila linija koja ocrtava prostor, a zatim čovjek i volumen kojeg tijelo zauzima i mijenja svojim bivanjem unutar tog prostora. Za tu specifično prostornu izložbu Petru su odnos čovjeka spram arhitekture, a s time i promjene koje se događaju u njihovoj interakciji, bile polazišna točka u izgradnji umjetničkog narativa. U sljedećoj pak izložbi održanoj u Salonu Galić, nadograđuje temelje svojih viđenja oblikovanja prostora volumenom bazirajući se i dalje na arhitektonskim postulatima, te ih u radovima uspješno interpretira.

Ono što je karakteristično Petrovom umjetničkom izričaju jest korištenje nekoliko prepoznatljivih nijansi osnovnih boja koje često kombinira sa listićima zlatne i srebrne boje čime gradi svoj originalan stil. Također, „lajtmotiv" u njegovim radovima je trokut, najjednostavniji geometrijski lik sastavljen od tri plohe. Multiplicirajući ga na platnu ogleda se autorova preciznost (ruke) i posvećenost u samoj izradi, ali i otkriva meditativan pristup ključan u procesu nastanka ovog ciklusa radova.

Ova izložba, ujedno i prva Petrova samostalna izložba kojom se predstavlja u Zagrebu, svojevrstan je produkt i sinteza prethodnih dviju. Ovdje se autor bavi komponiranjem plohe na „plohi" platna, njenom konturom i teksturom. Izloženo je petnaest slikarskih platana različitih dimenzija u prosjeku od oko 100x120cm, kombiniranih u diptihe, triptihe ili postavljenih kao samostalne jedinice. Monokromna platna preslikana su tehnikom akrilika a na pojedinima je dodana geometrijski pravilna trokutasta rešetka zlatnih i srebrnih listića. Izloženo je i nekoliko platana s prijašnjih izložbi pa se tu može vidjeti i diptih predstavljen u sklopu 54. zagrebačkog salona održanog u ožujku prošle godine. Osmišljen kao plakat, na lijevom dijelu primjećujemo prepoznatljivu geometrijsku strukturu izgrađenu od srebrnih trokuta sa minimalno stiliziranim crtežom skulpture Aleksandra Srneca uz koji stoji natpis Salon 54 dok je desni dio diptiha jednakomjerno oslikan plavom bojom sa natpisom Zagreb, također ispisanim srebrnim listićima. U ovom radu konkretno, a i u djelovanju generalno, Petar se referira na likovne odrednice grupe EXAT 51 čiji se pristup likovnosti uklapa u njegov likovni izričaj, jednim dijelom građen i na njihovim postavkama. Kao što nam je poznato, pripadnici grupe EXAT 51 zalagali su se za apstrakciju u umjetnosti kao izraza umjetničke slobode te za sintezu svih disciplina likovne umjetnosti. Uz sama platna, želeći istaknuti plohe galerije i ostvariti dinamiku prostora, na njen pod postavlja kompoziciju asimetrične forme sastavljenu od oko dvjesto pedeset pločica od medijapana. Oslikane su monokromno plavom bojom čime se postiže kontrast naspram galerijskog interijera ali ujedno i korespondencija s ostatkom postava što zaokružuje cjelokupni estetski doživljaj.

Precizna geometrijska forma, redukcija kolorita, čistoća i jednostavnost slikarskog jezika, opisi su kojima bismo mogli okarakterizirati Petrov rad koji gradi svoju estetiku vodeći se za krilaticom „manje je više" što se očituje i u samom nazivlju nepretencioznih tendencija.