« Kultura
objavljeno prije 16 godina i 4 mjeseca

Pero umjesto kiparskog dlijeta

Školska knjiga prvi put u Hrvatskoj objavljuje dramske tekstove kipara Ivana Meštrovića

Više o

Razgovori s Michelangelom

,

Ivan Meštrović

U svakoj se kulturi pronalazak do trenutka objave posve nepoznatih, a zanimljivih i čitatelju privlačnih književnih djela ne samo može, već mora smatrati iznimnim događajem. Ako je k tome još i riječ o umjetniku koji je mnogo poznatiji u nekom drugom, a ne isključivo literarnom mediju, onda je iznenađenje to veće.

U konkretnom slučaju, riječ je o dramama iz ostavštine kipara Ivana Meštrovića koji ovom prigodom, kako bi rekli naši stari, izlaze na svjetlo dana u izdanju Školske knjige pod naslovom ‘Razgovori s Michelangelom’.

Za Meštrovićeve skrovite literarne sklonosti upućeniji su znali desetljećima, dok se šire čitateljstvo tek od početka šezdesetih godina prošloga stoljeća moglo uvjeriti u vrsnoću, snagu i žanrovsku raznovrsnost autorovih književnih ostvarenja.

Književnost neodvojiva od likovnostiKnjiga dokazuje da je literatura Ivanu Meštroviću bila jednako tako važna kao i bavljenje kiparstvom, te je, u neku ruku, neodvojiv dio njegova osebujnog likovnog stvaralaštva. 

Međutim, ovim se izdanjem potvrdilo staro pravilo kako u životu i znanosti nikada ne valja podvlačiti crtu ispod računa koji smo smatrali konačnim. Kada je riječ o Meštroviću književniku, uvjerili smo se odavno, iznenađenja su uvijek moguća. Ciklus drama koji je sada pred nama potvrđuje naše tvrdnje i svjedoči da je meštar držao u ruci pero jednako pasionirano kao i dlijeto, i kako je literatura bila postojano čvrst, komplementaran i neodvojiv dio njegova likovnoga stvaralaštva.

U knjizi je objavljeno osam dramskih tekstova proslavljenoga hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića što ih je pisao u zatvoru u jesen 1941. Riječ je o dramskim tekstovima u kojima Michelangelo razgovara s mnogim suradnicima i suvremenicima. Razgovori se temelje na umjetnosti, vjeri, božanskoj milosti i stvaranju, a Michelangelo ih vodi za vrijeme rada na svojim najpoznatijim umjetninama: Davidu, svodu Sikstinske kapele, grobnici pape Julija II. i drugima.

Prvi dramolet, ‘Rastanak s Davidom’, tematizira zbivanja u Firenci početkom 16. stoljeća, kada je umjetnik završio skulpturu te je predao gradu. (ŽŠ) 

21.02.2008. 21:12:01
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh