Otvorenje izložbe fotografija i razgovor s umjetnicom - Marie-Françoise Plissart / Aqua Arbor
U serijama fotografija AQUA (voda) i ARBOR (stablo), belgijska autorica Marie-Françoise Plissart koristi svoj matični umjetnički medij - fotografiju - kako bi proširila mogućnosti vizualnog izraza
Belgijska umjetnica Marie-Françoise Plissart izlaže svoj ciklus crno bijelih fotografija Aqua arbor u kojemu istražuje promjenljivost oblika mora i stabala iz raznih dijelova svijeta. Fascinirana plasticnošcu mora i prostorom u kojem je utjelovljen njegov pokret, autorica je obišla obale pet kontinenata u potrazi za vlastitim morskim pejzažima. Bilo da su uzburkana ili mirna, mora Marie-Françoise Plissart pronalaze svoj oblik u velikom kvadratu crno bijelih slika. Ovu neiscrpnu temu nemoguce je obuhvatiti samo jednim pogledom. Na velikim formatima svaka je kompozicija stvorena od više fotografija brižljivo razmještenih oko nepromijenjive središnje crte horizonta. Pristupom koji od samog pocetka odbacuje iluziju objektivnosti, umjetnica zahvaca dio velikog mnoštva realiteta u okviru jednog pejzaža. Uz horizontalne morske krajobraze, M. F. Plissart izlaže i seriju fotografija stabala u kojima se bavi razlicitim oblicima njihove pojavnosti povezanih u mrežu narativnog i vizualnog.
Marie-Françoise Plissart (1954.) belgijska fotografkinja, video umjetnica i redateljica, u svojem radu istražuje višeslojnost raznih umjetnickih podrucja. Autorica je niza fotografskih serija, foto romana u koje su utkane fotografske pripovijesti tematski i stilski odmaknute od tradicionalnih fotografskih prica. Od samih pocetaka stvaralaštva zanimaju je odnosi koji se mogu uspostaviti izmedu slike i teksta. Autorica je mnogih djela, medu kojima se istice tzv. foto roman Droit de regards (Pravo pogleda, 1985.). Redovito suraduje na arhitektonskim projektima, a njezine fotografije grada i urbanih pejzaža doživjele su medunarodni uspjeh. Izlagala je diljem svijeta, a rad Kinshasa, imaginarni grad donio joj je Zlatnog lava na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2004. godine. Živi i radi u Bruxellesu.
Izložba je realizirana u suradnji s udrugom a.studio.udruga.za.studiranje.kulture i uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
Izložbu možete pogledati:
pon - sub 11- 20h,
nedjeljom 10 - 14h
Voda. Stablo. Dvije opće imenice, dva skupa slova kojima su obuhvaćene sve pojavne raznolikosti ovih pojmova, dvije riječi koje instantno prizivaju u svijest slike arhetipske snage.
Zamisliti vodu i zamisliti stablo lak je, jednostavan, gotovo prozaičan zadatak. Izazov se, međutim, ne krije u ovoj sasvim minornoj mentalnoj aktivnosti, već u zahtjevu da se zamišljenu sliku istraži, analizira, da ju se „iščita" - drugim riječima, da se upusti u odvažnu potragu za odgovorom na pitanje zašto ta slika izgleda upravo tako. Način na koji vidimo, naime, odražava način na koji mislimo; pogled sȃm, kao i misao, nipošto nisu neutralni, objektivni, sterilni konstrukti izvan domene ideologije. Naprotiv, njihove strukture i forme duboko su utkane u politiku jezika, omeđene mogućnostima unaprijed zadanih alata u kojima se zrcale vizije i shvaćanja naše vlastite kulture.
U serijama fotografija AQUA (voda) i ARBOR (stablo), belgijska autorica Marie-Françoise Plissart koristi svoj matični umjetnički medij - fotografiju - kako bi proširila mogućnosti vizualnog izraza i pronašla rješenja onkraj uobičajenih konvencija slikovnog alfabeta. Domišljato djelujući protiv statičnosti fotografije, koja zaustavlja linearni protok vremena „zamrzavanjem" jednog temporalnog fragmenta, Plissart uvodi kategorije mnogostrukosti, simultanosti i heterogenosti u tumačenje (samo naizgled) nepromjenjivog i stabilnog krajolika.
Kaleidoskopske kompozicije ovih radova, u kojima su pojedinačne fotografije objedinjene u vizualnu harmoniju, sugeriraju svjež pogled na prirodu i prostor koji nas okružuje. Dokidajući dualističko shvaćanje temeljeno na vjekovnim oprekama između kulture i prirode, čovjeka i okoliša te subjekta i objekta, odnosno aktivnog i pasivnog - u čijoj naravi otkrivamo kolonizatorski i eksploatatorski odnos naše civilizacije prema prirodi - Plissart afirmira medij fotografije kao moćno sredstvo u traženju novih načina gledanja i prikazivanja, ali i novih, slobodnijih načina mišljenja.
Novi komentar