Ostajemo bez helija?

Helija zapravo ima na pretek. Radi se o elementu koji je nakon vodika najzastupljeniji u svemiru, a pretpostavlja se da su upravo ta dva elementa nastala neposredno nakon Velikog praska.

Nobelovac iz 1996., fizičar Robert C. Richardson, tvrdi da helij na Zemlji postupno nestaje i da ćemo se dugoročno suočiti s nestašicom ukoliko ne obuzdamo potrošnju. "Usporedimo li proizvodnju i rastuću potrošnju, helij bi se mogao pretvoriti u veliki problem. U atmosferi ima udio od 0,4% odakle izlazi u svemir. Zemljina kora i plašt stvaraju nove zalihe raspadanjem nestabilnih atoma, ali je najvažniji izvor helija prirodni plin kojeg neće biti zauvijek", objašnjava Richardson.

Nestašica fosfora za 20 godina mogla bi pokrenuti apokalipsu

Fizičar upozorava da ključan problem nije u prirodi nego u nama samima, tj. u neodgovornoj potrošnji. Amerikanci su tako prije nekoliko godina prodali značajan dio zaliha helija po niskim cijenama (zalihe su akumulirali 1925. za potrebe vojnih letjelica). Richardson tvrdi da je samo pitanje vremena kada će cijene skočiti.

Znanost na korak do otkrića crne tvari

Tekući helij koristi se za hlađenje magneta supervodiča u raznim uređajima, za punjenje zračnih balona i neonskih lampi, nije zapaljiv niti otopiv pa služi kao zaštitni plin pri zavarivanju magnezija, aluminija, titana i drugih metala. Miješa se i s kisikom za potrebe ronilaca i astmatičara, a koristi se iz za raketni pogon, proizvodnju lasera i plazma ekrana.

Upravo zbog širokog spektra namjene, Richardson poziva na racionalniju upotrebu helija, na način da se cijena umjetno poveća za čak 20 puta.