Odlazak 'trbuhom za kruhom'

Koliko je Hrvata, ali i radnika iz regije, spremno preseliti u inozemstvo radi posla? Koji su razlozi koji nas potiču na takav korak? Je li riječ o trajnom preseljenju ili se ipak nadamo povratku kući? Ovo su samo neka od pitanja koja su istražena tijekom ovogodišnjeg Regionalnog sajma poslova, u okviru istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao. 

Ispitivanjem je obuhvaćeno više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, a rezultati su otkrili ključne razloge i uvjete pod kojima bismo se odlučili na rad u drugoj zemlji.

Tko je spreman na selidbu?

Radnici iz Sjeverne Makedonije (55%) i Srbije (54%) najspremniji su preseliti radi posla, dok su ispitanici iz Slovenije (33%) i Hrvatske (38%) nešto suzdržaniji. 

Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45% radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40% radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine te 27% Hrvata i 26% Srba. 

Kada je riječ o europskim zemljama (izvan regije), čak 87% Hrvata bira ovu opciju, a slični stavovi prisutni su među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine (66%) i Sjeverne Makedonije (64%).

Odlazak izvan Europe nije osobito privlačan radnicima iz Hrvatske - samo 21% ispitanika otvoreno je prema toj mogućnosti, što je usporedivo sa stavovima radnika iz Slovenije (22%) i Srbije (21%). Ideja odlaska još je manje popularna među ispitanicima iz Sjeverne Makedonije (17%) i Bosne i Hercegovine (16%). 

Što se tiče selidbe unutar regije, Hrvati najčešće biraju Sloveniju (90%), dok su druge opcije znatno manje zastupljene - Bosna i Hercegovina (13%), Srbija (10%), Crna Gora (3%), Sjeverna Makedonija (1%) i Albanija (1%). 

S druge strane, radnici iz Srbije najradije bi radili u Sloveniji, Slovenci u Hrvatskoj, dok su radnicima iz Sjeverne Makedonije podjednako privlačne Hrvatska i Slovenija.

Glavni motivi i trajanje ostanka

Neovisno o zemlji podrijetla, ispitanici su složni - viša plaća, bolji radni i životni uvjeti, profesionalni razvoj i socijalna sigurnost glavni su razlozi za preseljenje. Zanimljivo, radnicima iz Bosne i Hercegovine posebno je važna i politička stabilnost, što nije slučaj s radnicima iz drugih zemalja. 

Većina hrvatskih radnika vidi selidbu kao privremeni potez. Preciznije, 28% bi radilo u inozemstvu manje od godinu dana, 18% bi ostalo 1 do 3 godine, a 19% ispitanika bi se 'vani' zadržalo između 3 i 5 godina. Samo 17% ispitanika spremno je na trajni ostanak, dok je ta brojka najviša među radnicima iz Bosne i Hercegovine (50%) i Sjeverne Makedonije (37%).

Većina ispitanika koji razmatraju rad u inozemstvu istaknula je kako im sektor rada nije ključan pri donošenju odluke. Ipak, među onima koji imaju jasne preferencije, najatraktivniji sektori su turizam i ugostiteljstvo te IT industrija.

Što se tiče očekivanja od poslodavaca, najvažniji su nam konkurentna plaća, dobro radno okruženje, sigurnost posla, mogućnost profesionalnog razvoja i podrška pri preseljenju.

O istraživanju:

Istraživanje je obuhvatilo više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Slovenije, od čega je iz Hrvatske sudjelovalo više od 1.000 ispitanika.

Od ispitanika iz Hrvatske, 70% je zaposleno, 28% nezaposleno, dok je samo 2% još uvijek u procesu školovanja. U pogledu demografske strukture, 75% ispitanika iz Hrvatske su žene, a 25% muškarci. Najveća skupina ispitanika dolazi iz dobne kategorije 45 godina i više (37%), dok 31% ispitanika ima između 36 i 45 godina. Ispitanici mlađi od 35 godina čine 23% ukupnog broja. Što se tiče obrazovne razine, najveći postotak ispitanika ima završenu srednju školu (54%), dok 33% njih posjeduje višu školu ili fakultet.