« Hrvatska
objavljeno prije 6 mjeseci i 21 dan
ANALIZA

Od suvereniteta su Hrvatskoj ostali samo zastava, himna i teritorij

Hrvatska je sve donedavno u Europskoj uniji vidjela rješenje svih svojih problema, a danas se okreće suverenizmu. Zašto je suverenizam odjednom postao toliko privlačan hrvatskim nacionalistima, ali i ljevici?

Jesmo li država ili nismo?
Jesmo li država ili nismo? (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

politika

,

suverenitet

Hrvatska je desnica preko noći otkrila suverenizam. Stare nacionalističke ideje uoči skorih izbora za Europski parlament pokušavaju se biračima prodati na političkom tržištu u novom, suverenističkom ruhu. Hrvatska je ovih dana dobila i Hrvatske suvereniste, koaliciju koja okuplja nekoliko konzervativnih stranaka i građanskih inicijativa, dok i ostale desne stranke, poput Mosta, otvoreno govore o sebi kao o "suverenističkoj opciji" s "jakom domoljubnom crtom".

Prikriveni nacionalizam

Čak se ni aktualno vodstvo Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), premda se formalno smatra lijevom opcijom, nije othrvalo zovu suverenizma, iako je i bivši predsjednik te stranke Zoran Milanović svojedobno naveliko koketirao sa suverenističkim idejama. Sudeći prema medijskim izvješćima, jedna od temeljnih odrednica budućeg SDP-ovog programa za europske izbore bit će suverenizam, što se potvrđuje i u SDP-ovom aktualnom protivljenju uvođenju eura.

Zato nije iznenađen recentnim procvatom suverenizma, iako potvrđuje kako je u tom procvatu malo novih ideja. Riječ je o preobučenom nacionalizmu, a nacionalizam je ideologija 19. stoljeća. Suverenizam predstavlja pokušaj modernizacije tog koncepta, čija suština ostaje oslanjanje na naciju i državu.Politolog i osnivač Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović objašnjava kako je suverenizam "samo odgovor na propast globalizacijskog koncepta" 2008. godine, u vrijeme kada je svijet ušao u krizu i u fazu "globalizacijskog pesimizma". "Globalizacija je na početku svima obećavala neku ekonomsku korist, a 2008. i kasnije se pokazalo da to obećanje neće biti ispunjeno. U tom je trenutku počelo zatvaranje u okvire nacionalne države i suvereniteta, a Brexit i Donald Trump potvrđuju smjer renacionalizacije i obnove suvereniteta. Europska su se društva podijelila na globalističke i suverenističke grupacije, što je rezultiralo pojavom dvaju koncepata demokracije, liberalnom i iliberalnom, što je naposljetku i dovelo do nove podjele unutar Europe", objašnjava Milardović i dodaje da se sve to odrazilo i na Hrvatsku, koja je i po indeksu globaliziranosti jedna od 10-tak najglobaliziranijih država svijeta.

Suverenizam kao odgovor na krizu demokracije

Koliko je uopće smisleno govoriti o suverenizmu u svijetu u kojem su multinacionalne korporacije moćnije od nacionalnih država? Što suverenizam uopće znači u zemlji koja skoro ni u čemu nije suverena i koja je većinu svojih resursa rasprodala? Milardović na suverenizam gleda kao na odgovor na krizu demokracije, na jačanje oligarhijskog sindroma, na postparlamentarizam, kao i na veliku ulogu globalnih aktera, globalnih organizacija i korporacija, koje su moćnije od nacionalnih država, ograničenih geografijom i teritorijem. Zato je, po njegovom mišljenju, upitno koliko su danas države uopće suverene. Takvih je, kako kaže, možda desetak, dok njih još desetak ima visok stupanj suverenosti. Hrvatska nije među njima. Milardović podsjeća kako su u Hrvatskoj sve glavne poluge ekonomske moći privatizirane i pod kontrolom stranaca, tako da se u hrvatskom slučaju teško može govoriti o ekonomskom suverenitetu, a slično je i u pogledu političkog suvereniteta. "Kada je riječ o suverenitetu, Hrvatskoj je ostala himna,  zastava i teritorij. I to je, uglavnom, to. Od cijele priče o suverenitetu, kad se malo bolje zagrebe, tako ostaje samo politička retorika onih koji se time žele dokopati Bruxellesa i plaće od desetak tisuća eura", zaključuje Milardović.

Europa i Hrvatska: jedan veliki nesporazum

Koliko iznenadno oduševljenje suverenističkim idejama u Hrvatskoj ima veze s hrvatskim ulaskom u EU i nezadovoljstvom Unijom? Riječki analitičar i publicist Vuk Perišić paradoks otkriva u činjenici da se nacionalistička desnica nominalno zauzimala za ulazak u EU, iako je cijelo vrijeme zastupala izrazito antieuropske vrijednosti. "Europska unija hrvatskom nacionalizmu nikad nije bila ono što ona jest: ideja mira, suradnje, multikulturalnosti i vladavine prava, nego samo sredstvo za dokazivanje njezine malograđanske predodžbe o Europi. Pitanje Europe i Hrvatske jedan je veliki nesporazum. Hrvatska je ulaskom u EU dobila točno što je htjela i očekivala: dokaz da nije na Balkanu i prestanak nadzora koji je postojao tijekom pristupnog procesa i koji je doveo do nekih pozitivnih stvari. I to je, uglavnom, sve. Drugo hrvatske nacionaliste i ne zanima. Suverenizam je nacionalistima uvijek bio važan kao sredstvo u obrani od spomenutih europskih i demokratskih vrijednosti. Zato su nacionalisti suverenisti", objašnjava Perišić konstatirajući kako Hrvatska, nasreću, nije suverena, jer bi se u protivnom pretvorila u "mračnu nacionalističku jazbinu, bez dodira sa svijetom".

Umiveni nacionalizam SDP-a

Ugledni analitičar nije iznenađen ni "suverenističkim" zaokretom SDP-a, s obzirom na to da je SDP, po njegovom sudu, uvijek bio nacionalistička stranka, samo što je SDP-ov nacionalizam u odnosu na HDZ-ov donekle "umiveniji i podnošljiviji". Upravo to što SDP tako pokušava "igrati na tuđem terenu", Perišić smatra temeljnom greškom SDP-a od Račana do danas. "Kada se ljevica, i pritom ne mislim samo na SDP, zauzima za suverenizam, to je znak potpune pojmovne konfuzije na ljevici, koja ne samo da ne nudi rješenja, nego i ne zna dati dijagnozu stanja. Naša je ljevica, primjerice, opsjednuta neoliberalizmom u Hrvatskoj, iako ovdje imamo državnu ekonomiju, a ne neoliberalizam. U tome je tragedija ljevice, koja se potpuno izgubila, ideološki i intelektualno. Odatle i ovaj umiveni nacionalizam SDP-a, i to od početka devedesetih do danas", objašnjava Perišić.

Koliko je uopće opravdano govoriti o suverenizmu u zemlji koja nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe svojih stanovnika? "Opravdano je, s obzirom na to da vlast u Hrvatskoj nikad i nije namjeravala zadovoljiti potrebe svojih stanovnika, nego je nudila lažne emocije i nacionalističke izmišljotine. U cijeloj kratkoj povijesti neovisne Hrvatske nikome nije bilo stalo do stanovnika i njihovih potreba. Jer da jest, onda nezavisne Hrvatske možda ne bi ni bilo", oštar je Perišić.

Piše: Denis Romac/DW
26.02.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh