Novu Zemlju treba tražiti u zonama povoljnim za fotosintezu

Prema mišljenju nekih znanstvenika, proračunavanjem i otkrivanjem lokacija u svemiru gdje je možda moguća fotosinteza pronašli bi se i novi načini otkrivanja egzoplaneta ili planeta sličnih Zemlji na kojima bi se mogli razviti uvjeti za raznovrstan život. U tom smislu, znanstvenici su najviše pozornosti pridavali takozvanim „naseljivim zonama" koje se nalaze oko zvijezda čija je toplota na idealnoj razini za omogućavanje postojanja vode u tekućem stanju na planetima koji je okružuju. Logika je jasna - gdje ima vode, bit će i života. Ali ideju s fotosintezom predložili su stručnjaci sa Instituta Potsdam iz Njemačke, točnije fizičar Werner von Bloh.

>> Izvanzemaljski svjetovi otkiveni izvan naše galaksije

Obzirom da gotovo svi životni oblici na zemlji ovise na neki način od spomenutog procesa, logika nalaže da bismo trebali tražiti planete i zone u kojima je potencijalno ostvariva fotosinteza. Neki jednostavni organizmi ne ovise o njoj, ali za nastanak kompleksnijih organizama potrebna je fotosinteza - ona je konkretno na Zemlji glavni izvor kisika, a prema zasad najzastupljenijim teorijama život u velikim razmjerima bez kisika nije moguć. Znanstvenici tvrde da treba tražiti planete u zonama na kojima je površinska temperatura u granicama između 0 i 100 stupnjeva Celzijevih. Zatim treba provjeriti količinu ugljičnog dioksida u atmosferi. Prema njihovim pretpostavkama, ključni minerali na površinu takvih planeta pojavili bi se putem tektonskih aktivnosti. Ipak, ključne su zvijezde ili sunca. Zvijezde s vremenom troše svoje hidrogensko gorivo i na kraju postaju crveni divovi čije su svjetlost i toplota prejaki da bi na obližnjim planetima postojala fotosinteza i život. Ali upravo zbog rasta zvijezda povoljni uvjeti bi mogli nastati na udaljenijim planetima. I te novonastale naseljive zone mogle bi postojati milijardama godina.

>> Pet planeta na kojima je moguć život

Znanstvenici tvrde da nema smisla gledati na zvijezde koje su veće od 2,2 solarne mase obzirom da bi unutar 800 milijuna godina one mogle postati crvenim divovima. Veće zvijezde se brže „razvijaju", a životu bi možda trebalo više vremena da nastane i da evoluira. Međutim, neki vjeruju da bi život mogao nastati i razviti se za 500 milijuna godina. Prema ovoj teoriji, odgovarale bi i zvijezde sa solarnom masom manjom od 2,6. Uzevši u obzir spomenuta ograničenja, Bloh je s kolegama izračunao da samo u našoj galaksiji postoji oko 2,5 milijuna potencijalnih lokacija pogodnih za život i višestanične organizme. Detalje svojih istraživanja objavili su u časopisu Plant Science.