Novi zakoni u Hrvatskoj bi trebali osigurati besplatan studij svima

Novi zakoni osigurat će besplatan studij za sve studente i svatko tko traži odbacivanje zakona u cijelosti mora biti svjestan da time ujedno traži i odbacivanje i prvi put zakonski definiranog besplatnog studija, ističe u današnjem priopćenju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

Navodi se da je to ministarstvo novim zakonima (o sveučilištu, o znanosti i o visokom obrazovanju) odlučilo ukinuti školarine kako bi se osiguralo da znanost i visoko obrazovanje djeluju u interesu cijeloga društva, a ne pojedinaca i pojedinih skupina, te budu svima jednako dostupni.

Novi zakoni predlažu da se svi studenti potpuno besplatno upisuju na javna visoka učilišta te nastavljaju besplatno studirati (bez plaćanja upisnina) dok god redovito ispunjavaju svoje obaveze te da se trošak upisnine uspješnim redovitim studentima podmiruje iz državnoga proračuna. Za one studente koji svoje obveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti od proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina koje je, kako se navodi, danas prisutno na pojedinim fakultetima.

Isto tako, ističe se, zakoni više nego ikada potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija.

Dodaje se da se novim zakonima predlaže i jačanje autonomije sveučilišta i znanosti zajamčeno 67. i 68. člankom Ustava RH, te se tako sveučilištima osigurava potpuno autonoman postupak izbora nastavnika, ostavlja im se da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj te se, na razini sveučilišta, osigurava potpuno autonoman postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima.

Također, u odnosu na postojeće zakonske okvire, povećava se transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.

Podsjeća se da je, nakon prve faze javne rasprave na kojoj su se prikupljale primjedbe i prijedlozi za poboljšanje prvih nacrta zakona, ministar u prosincu prošle godine imenovao tri povjerenstva koja čine izabrani i legitimni predstavnici znanstveno-istraživačkih instituta, rektori i prorektori sveučilišta, predstavnici veleučilišta, visokih škola, nacionalnih vijeća za znanost, visoko obrazovanje i konkurentnost, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Studentskoga zbora.

U priopćenju stoji kako se očekuje da će izvješća o radu prosudbenih skupina biti dostavljena nakon usuglašavanja zaključaka te da će, usprkos preostalim otvorenim pitanjima, u velikom dijelu biti postignuta suglasnost o izmjenama zakona te će se oni početi implementirati u tekstove zakona.

Nakon usuglašavanja unutar povjerenstava, izmijenjeni tekstovi zakona bit će objavljeni na webu ministarstva zajedno s pozivom za dostavom primjedaba i prijedloga, a ista procedura bit će primijenjena i nakon što se povjerenstvo, koje radi na zakonu o visokom obrazovanju, usuglasi i donese zaključke.