Novi zakon u Mađarskoj protiv Sorosa i nevladinih organizacija

Omiljeni neprijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana zove se George Soros. Orban smatra da taj američki milijarder, mađarsko-židovskog podrijetla, planira uništiti kršćansku kulturu Europe i europske nacije. Za tu svrhu, kako tvrdi Orban, on potiče invaziju milijuna muslimanskih migranata na europski kontinent. Taj navodni plan mađarski šef vlade zove „Sorosevim planom".

„Sorosev plan" je jedna - ne baš pretjerano vješta - propaganda kojom se izmišljaju Sorosevi citati, izvrću njegove riječi ili potpuno suprotno tumače. Ali to nije spriječilo Orbana i njegovu vladajuću stranku Fidesz da još prošle godine širom Mađarske pokrenu višemjesečnu huškačku kampanju protiv Sorosa i njegovog navodnog plana. Mađarska vlada sada je otišla i korak dalje: hoće usvojiti paket zakona popularno nazvan „Stop Soros", što je u utorak u Budimpešti najavio ministar unutarnjih poslova Sándor Pintér.

Kazneni porez, prijava boravka i zabrana ulaska u zemlju kritičarima

Zakonski paket usmjeren je protiv djelatnosti nevladinih organizacija - koje su jedna od posljednjih funkcionalnih instanci koje kontroliraju rad mađarskih vlasti. Sastoji se od tri odredbe:

- sve nevladine organizacije, koje na bilo koji način doprinose „ilegalnoj migraciji", moraju se sudski registrirati i redovito podnositi detaljne izvještaje o svojim aktivnostima.

- nevladine organizacije koje imaju veze s „ilegalnom migracijom" i više od polovice financijskih sredstava dobivaju iz inozemstva, na ta primanja moraju platiti kazneni porez od 25 posto.

- mađarskim državljanima koji su pod sumnjom da potiču „ilegalnu migraciju" može se zabraniti pristup osam kilometara širokom pojasu uz vanjske granice Schengenskog područja; stranim državljanima, koji su pod istom tom sumnjom, može se zabraniti ulazak u zemlju.

Ukoliko parlament usvoji te odredbe, Mađarska će se još više udaljiti od vladavine prava i osnovnih europskih vrijednosti i približiti represivnim prilikama, kakve su u Rusiji, smatraju kritičari. „Sumnjam da su te odredbe u skladu s ustavom i europskim ugovorima", kaže za Deutsche Welle politolog Attila Tibor Nagy, iz instituta Méltányosság u Budimpešti. „U jednoj pravnoj državi civilne organizacije moraju slobodno funkcionirati. Ali obujam oporezivanja je toliko velik da je ugrožen njihov slobodan rad."

Uostalom, vrlo je problematično u pravnom kontekstu koristiti politički izraz kao što je „ilegalna migracija", smatra Nagy. Ukoliko on služi ograničavanju slobode kretanja, onda se otišlo predaleko.

Tajni prihvat izbjeglica

Predstavnici nevladinih organizacija u Mađarskoj sumnjaju da odredbe iz paketa zakona u toj formi mogu biti usvojene. „Potpuno je jasno da vlada ponovo pokušava ušutka kritičare - i da joj to vjerojatno ne ide od ruke, kaže Máté Szabó, direktor „Mađarske unije za građanske sloboda" (TASZ). Szabo ukazuje na to da vjerojatno nema pravne osnove za oporezivanje primanja zbog toga što dolaze iz inozemstva.

Zakonski paket „Stop-Soros" u prvom redu ima propagandu funkciju, jer se 8. travnja u Mađarskoj održavaju parlamentarni izbori. Gotovo da nema sumnje - pokazuju ankete - da će na njima pobijediti Orbanov Fidesz, s obzirom da je izborni zakon točno prilagođen potrebama vladajuće stranke. Pravni stručnjaci i istraživači javnog mnijenja zato govore o slobodnim izborima koji se održavaju u nepravednim uvjetima. Ali i tako je Orbanova dvotrećinska većina pod upitnikom. Mnogi promatrači zato vjeruju da Orban nastoji maksimalno polarizirati izbornu kampanju, najavljujući paket zakona - „Stop-Soros".

Taj paket također dolazi u nezgodno vrijeme za vladu. Jedan državni tajnik ministarstva vanjskih poslova nedavno je greškom priznao da je vlada „tajno" prihvatila 1.300 izbjeglica - više od kvote od 1.294 izbjeglice, koju vlada tako uporno odbacuje. Zato oporba sada podrugljivo pita, što je s navodno tako velikom opasnošću od izbjeglica.

Ušutkati kritičare

Ali Orban, izgleda, ozbiljno misli s paketom zakona „Stop-Soros". I pored velikih kritika u zemlji i inozemstvu, prošle godine je usvojen prvi zakon protiv civilnih organizacija. On ih obvezuje da navedu ako se „financiraju iz inozemstva" i da budu unesene u odgovarajućem javnom registru, ukoliko novac iz inozemstva prelazi jednu određenu granicu. Već taj zakon je snažno podsjetio na ruski ekvivalent iz 2012. godine s nevladinim organizacijama koje su bile etiketirane kao „strani agenti".

Za tjednik "hvg" zato je trenutna situacija jasna: „Zakonski paket „Stop-Soros" je prije svega manevar za izbornu kampanju. Ali ako se taj propagandni projekt 8. travnja pokaže uspješnim, onda bi vlast bez društvene rasprave mogla dalje nastaviti u poznatom smjeru."