Nove financijske injekcije za smirivanje tržišta

Američka središnja banka Fed u srijedu se po drugi put u 24 sata odlučila na novčane injekcije radi poboljšanja likvidnosti globalnih financijskih tržišta, ovoga puta zajedno sa središnjim bankama Australije i skandinavskih zemalja, kako bi se tržišta novca opskrbila s dodatnih 30 milijardi dolara.

Europska središnja banka (ECB) i središnje banke Velike Britanije, Japana i Australije također su ponovno ubrizgale milijarde dolara na novčana tržišta u cilju poboljšanja likvidnosti bankovnih sustava tih zemalja.

Fed je tako uspostavio valutne swapove sa središnjim bankama Australije, Danske, Norveške i Švedske, kao mjeru premošćivanja nelikvidnosti u određenoj valuti, povrh iznosa od 247 milijardi dolara ubrizganih putem valutnih swapova s drugim središnjim bankama kako bi se poboljšala likvidnost.

"Takve mjere, poput onih već na snazi s drugim središnjim bankama, imaju za cilj poboljšati likvidnost na globalnim financijskim tržištima"Fed

Nekoć sinonim za sigurnost i likvidnost, tržište kratkoročnih zajmova na kojem banke međusobno posuđuju novac ponovno je zakočila financijska kriza, budući da su ojačale zabrinutosti u svezi kreditne sposobnosti zajmoprimaca.

Ti su potezi uslijedili nakon najnovijih previranja na financijskom tržištu, potaknutih pojačanim strahovima od novih kolapsa na Wall Strettu nakon što je Lehman Brothers otišao u stečaj, Merrill Lynch prodan, osiguravatelj AIG spašen od propasti, a Morgan Stanleyu i Goldman Sachsu promijenjen status.

ECB i Bank of England tako su ponudile u prekonoćnom kreditiranju iznose od po 40 milijardi dolara, nadovezujući se na ranije injekcije japanske središnje banke u iznosu 1.500 milijardi jena (14,2 milijardi dolara) i australske središnje banke u visini 815 milijuna australskih dolara (680 milijuna dolara).

U sklopu globalnih nastojanja središnjih banaka kako bi se riješio problem manjka američke valute, japanska središnja banka također je ubrizgala dodatnih 30 milijardi dolara.

U utorak je ECB na novčana tržišta ubrizgala 65 milijardi dolara, švicarska središnja banka 18 milijardi dolara, a Fed dodatnih 20 milijardi dolara.

Te su mjere središnjih banaka uslijedile nakon što su čelnik Fed-a Ben Bernanke i američki ministar financija Henry Paulson pozvali američki Kongres da brzo djeluje u pogledu usvajanja 700 milijardi dolara vrijednog plana spašavanja američkih financijskih tvrtki ili će se suočiti s teškim gospodarskim posljedicama. (metro-portal/hina)