Nova saznanja o Merkuru i Veneri

NASA je objavila da šest mjeseci prikupljanja podataka sonde Messenger u orbiti oko Merkura pokazuje da je ovaj majušni planet mnogo zanimljiviji i, na izvjestan način, mnogo bizarniji nego što su znanstvenici ikad zamišljali.

Među iznenađujućim nalazima sonde Messenger su: krajolik istočkan skupinama jarko plavih udubina koje nisu krateri nastali udarom niti su čisto vulkanske prirode; drevni tokovi lave na sjevernom polu Merkura, duboki 1 kilometar, koji prekrivaju područje gotovo veličine kontinenta; magnetsko polje koje se ponaša drugačije od bilo kojeg drugog u Sunčevom sustavu.

Merkur je najmanji planet Sunčevog sustava, najbliži našoj zvijezdi, vrlo velike gustoće i spore rotacije. Tek je nešto veći od Mjeseca, koji je Zemljin satelit. Prije ovih najnovijih nalaza Messengera, smatralo se da Merkur dijeli neke značajke Mjeseca, no, u svjetlu novih saznanja, znanstvenici NASA-e kažu da će trebati preraditi astronomske udžbenike. Merkur je, naime, 'potpuno drugačiji od Mjeseca u gotovo svakoj mjerljivoj značajki.'

Znanstvenici iz mnogih raznih polja rada nadaju se da će Messenger, u zadnjih šest mjeseci svoje jednogodišnje misije, nastaviti slati kući podatke koji će razotkrivati brojne misterije Merkura, kao i produbiti razumijevanje o načinu nastanka Sunčevog sustava prije više od 4 i pol milijarde godina.

NASA-ini novi nalazi o Merkuru objavljeni su u posebnom paketu od sedam članaka u časopisu Science. Inače, naziv sonde Messenger kratica je od: Mercury Surface, Space Environment, Geochemistry and Ranging spacecraft.

A, s Venere - meteorološko izvješće

Vrijeme na Veneri, drugom planetu od Sunca i Zemljinom najbližem susjedu, nije tako statično kako su znanstvenici ranije mislili. Nalazi novih istraživanja, koji pokazuju fluktuacije u temperaturi u gornjem dijelu atmosfere, za koje se ranije nije znalo, navode stručnjake na preispitivanje njihovih zamisli o klimi Venere.

Venera je zloglasna po neprijatnom vremenu koje proizlazi iz uvjeta na njezinoj površini: gusti, teški sloj oblaka sumporne kiseline pritišće krajolik atmosferskim tlakom koji je 90 puta veći od onoga na površini Zemlje. Temperatura se ustrajno drži na nekih 475 celzijevih stupnjeva, a olujni vjetrovi nemilice šibaju tlo tim vrućim zrakom tako da nema olakšanja čak niti tijekom duge, dvomjesečne noći tog planeta.

Sada jedna međunarodna ekipa znanstvenika kaže da je otkrila neuobičajenu aktivnost u hladnim, čistim slojevima gornjeg dijela Venerine atmosfere, oko 110 kilometara iznad ispržene površine.

Usporedivši podatke iz 2009. s onima koje je NASA prikupila ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, znanstvenici kažu da su otkrili značajne promjene temperature - i do 30 celzijevih stupnjeva! - u razdoblju od samo nekoliko zemaljskih dana, nešto blaže na polovima, Također su otkrili da se temperature u atmosferi mijenjaju i kroz duge vremenske periode. Na primjer, temperature izmjerene početkom 1990-tih više su nego one u 2009.

Astronomi kažu da čitav niz faktora može pridonijeti varijacijama temperature u gornjim slojevima Venerine atmosfere, uključujući divovske vrtloge koji se okreću na polovima, solarnu aktivnost ili interakciju između suprotstavljenih istočno-zapadnih vjetrova koji brišu licem planeta brzinom od više od 320 kilometara na sat.

Veneru se često naziva Zemljinom 'blizankom,' jer su obje gotovo iste veličine i mase. Znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako točno su uvjeti na Zemlji omogućili razvoj i procvat života, dok je Venera iskusila potpuno drugačiju planetarnu evoluciju.