Nova faza globalizacije?

Slobodni hanzeatski grad Hamburg. To je puni naziv grada koji je domaćin sastanka na vrhu zemalja G20 sljedećeg tjedna. Gradovi hanze, trgovačka udruga čitavog niza gradova sa sjevera Njemačke stvorena još u srednjem vijeku je također bio neki pra-oblik slobodne trgovinske zone. Ali u ovim danima ne stoji baš dobro sa slobodnom trgovinom. To je začuđujuće utoliko što se svjetsko gospodarstvo nalazi u razmjerno stabilnoj fazi rasta.

Ali to nas ne treba zavaravati, upozorava direktor hamburškog Instituta za svjetsku ekonomiju Henning Vöpel: "Možemo steći iluziju kako se nema što puno govoriti o svjetskom gospodarstvu i globalizaciji. Ali taj dojam vara." Jer postoji čitav niz načelnih trendova o kojima će se razgovarati na G20. On nas tek podsjeća na renacionalizaciju gospodarske politike i protekcionističke mjere koje nastaju i u SAD-u: "To znači da se može dogoditi da će globalizacija biti koji stupanj vraćena unazad."

Statistike uvijek govore: globalizacija znači blagostanje

Po Vöpelovom mišljenju, tu se zato radi da se tu slobodnu trgovinu učini poštenom. Upravo obzirom na zemlje u razvoju "i među njima, posebice zemlje Afrike". Makar se to već tvrdi godinama, još uvijek su stručnjaci uvjereni kako će upravo Crni kontinent imati odlučujući utjecaj na razvoj globalizacije. Istovremeno se i promatra kako se slobodna trgovina ograničava: "Države, a tu ne mislim samo na Sjedinjene Američke Države - opet pokušavaju preuzeti nadzor nad trgovinskim tokovima. Utoliko je slobodna trgovina doista u određenoj mjeri ugrožena i tu se radi o tome da se brani to načelo."To bi zapravo trebalo veseliti protivnike globalizacije koji i u Hamburgu odlučno žele prosvjedovati za pravedniji svijet. Jer u sve snažnijoj povezanosti svjetskoga gospodarstva se vide i uzroci mnogobrojnih poremećaja. No brojke i statistike govore uvijek isto što kaže i najnovije izvješće Banke za međunarodna poravnanja (BIZ), globalizacija i sve veća trgovinska razmjena neprestance dovode do boljeg života i manje siromaštva u velikim dijelovima našeg svijeta. Osnovna pretpostavka je što slobodniji protok robe i usluga.

Opet svađa oko završne izjave?

No već ako se pogledaju zemlje čiji čelnici dolaze u Hamburg, onda je i jasno kako su i predodžbe o slobodnoj trgovini sve različitije. Tu nije riječ samo o Trumpovom SAD-u ili Putnovoj Rusiji, nego su tu i Japan i Kina, Indonezija i Saudijska Arabija, jedna Turska, Brazil, Meksiko ili Južnoafrička Republika. Svjedoci smo da čak niti među zemljama Europske unije u tom forumu - Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije - ne postoje uvijek potpuno identična gledišta o tom pitanju. A kod ionako složenih i isprepletenih međunarodnih tema o kojima će biti riječ o summitu, može li se uopće očekivati da će se uopće postići sloga barem oko završne izjave?

U ožujku na sastanku ministara financija zemalja G20 u Baden Badenu su upravo Amerikanci blokirali da se poglavlje o slobodnoj trgovini nađe u završnom dokumentu, a na sastanku na vrhu zemalja G7 u Taormini je postignuta sloga barem oko najosnovnijeg. Je li onda takvo određenje uopće vrijedno papira na kojem je napisano? Gabriel Felbermayr iz minhenskog instituta IFO smatra da jest. Jer, svjetsko gospodarstvo je utemeljeno na suradnji i treba uvijek iznova graditi povjerenje u stabilnost tog sustava.

"Zato je važno da odlučnost za slobodnu i po mogućnosti poštenu trgovinu stoji u dokumentu", smatra ovaj ekonomski stručnjak. To se doduše stalno piše i potpisuje i to ne priječi zemlje da uvode zaštitne mjere. "To je prije svega tek izjava, ali i to već ima svoju vrijednost jer određuje pravilo  koje se želi slijediti. A tko krene drugim smjerom, onda mora i puštati da ga se optužuje kako nije kooperativan."

Što je to "pošteno"?

Već da se sada redovito koristi zapravo Trumpov termin o ne samo slobodnoj, nego i poštenoj trgovini, tek unosi zbrku. Jer Felbermayr upozorava da tu svatko ima svoju predodžbu, što je to "pošteno". Isto tako, on uočava da od kako je Trump došao u Bijelu kuću Europljani se sve češće i očitije okreću prema Aziji - Japanu, Kini i Indiji, ne samo kada je riječ o slobodnoj trgovini nego čak i o zaštiti okoliša.

Vöpel tu vidi da se pomiču gospodarska težišta što je počelo s Trumpovim America First. "To može, u najgorem slučaju, dovesti do postupne izolacije Amerike, do pada nekoć vodeće vojne i gospodarske velesile." Kinezi bi rado sjeli na to ispražnjeno mjesto i izgleda da će doista ubrzo sjediti među "velikim igračima". Utoliko ovaj stručnjak misli kako "stojimo na početku novog poretka u svjetskom gospodarstvu."

U Hamburgu bi se mogli već vidjeti prvi obrisi tog novog poretka i to će ovisiti samo o Trumpovoj spremnosti na suradnju. No gospodarski stručnjaci ne očekuju da će se tamo mnogo dogoditi, makar Gabriel Felbermayr još jednom ponavlja: "Velika poruka koja bi trebala biti dana u Hamburgu jest da se treba pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje."