« Biznis
objavljeno prije 8 godina i 2 mjeseca
EU

Njemačka se boji navale radnika iz Istočne Europe

Prvog svibnja radnici iz osam zemalja Istočne Europe imaju jednaka prava pri traženju posla kao i Nijemci

Radnici iz Istočne Europe na njemačkim poljima
Radnici iz Istočne Europe na njemačkim poljima (DW)
Više o

Njemačka

,

radna snaga

,

rad u inozemstvu

Sedam godina nakon velike runde proširenja Europske unije 2004. Njemačka u potpunosti otvara vrata stanovnicima zemalja koje su tada ušle u povlašteno društvo. Svejedno radi li se o ugostiteljstvu, građevini ili njezi u staračkim domovima, od 1. svibnja mogu Poljaci, Česi ili Slovenci raditi svaki posao. Do sad su trebali posebnu radnu dozvolu njemačke Savezne agencije za rad. Ministrica rada Ursula von den Leyen se nada da će ovime u Njemačku stići obrazovana mlada radna snaga, dok sindikati upozoravaju da postoji velika vjerojatnost da će doći do rušenja cijene rada, tzv. dumpinga plaća.

Koristi od ovog otvaranja njemačkog tržišta rada mogu imati svi građani država koje su 2004. ušle u Uniju, s izuzetkom Malte i Cipra, za koje ova pravila ne vrijede. Najkasnije do siječnja 2014. ograničenja će biti ukinuta i za Bugarsku i Rumunjsku, koje su u Uniju ušle tek 2007.

Od 1. svibnja će za građane osam istočnoeuropskih zemalja: Poljske, Češke  Slovačke, Mađarske, Slovenije, Estonije, Litve i Latvije vrijediti njemački standardi. To bi moglo imati utjecaja na najniže nadnice u određenim branšama. Ukoliko ne postoji tarifni ugovor sve ovisi o sposobnostima pojedinca da se izbori za visinu plaće.

Sindikati upozoravaju na opasnost od dumpinga plaća

Sindikati su uznemireni. Boje se da će novopridošlice biti spremni raditi za niže plaće no što je to u Njemačkoj uobičajeno. Šef najvećeg sindikata Ver.di-ja upozorava kako već sad oko 2,2 milijuna radnika radi za manje od šest eura na sat. U Njemačkoj ne postoji zakon o jedinstvenoj najnižoj plaći. Sve ovisi o pojedinoj branši. Minimalne su plaće tako propisane i zajamčene primjerice u građevinarstvu, za čistače zgrada kao i za njegovatelje u stračkim domovima.

U Institutu za tržište rada i istaživanja profesija (IAB) nisu tako pesimisitični. Oni tvrde da njihova istraživanja pokazuju da dugoročno ne treba računati s negativnim učincima. Niti u vidu povećane nezaposlenosti niti u vidu nižih plaća. Općenito plaćama manje prijete pojedinci koji samoinicijativno dolaze u Njemačku kako bi dugoročno našli posao. Veći izazov za njemačko tržište rada su zaposleni koji u zemlju dolaze na kraći rok.

Na pitanje može li doći do navale stranih radnika nitko točno ne zna odgovor. Ministrica von der Leyen pokušava smiriti uznemirene činjenicom da u Njeamčkoj momentalno više nedostaje radnika nego posla. Ni Njemačka industrijska komora ne računa s prevelikim valom doseljenika. Oni kažu da je "već puno dobrih ljudi otišlo u druge zemlje koje su ranije otvorile svoje tržište rada". U međuvremenu su se i mnoge istočnoeuropske zemlje i same dovoljno razvile, što općenito koči spremnost ljudi da se iz njih iseljavaju.

Komora računa s otprilike 100.000 ljudi koji bi godišnje dodatno mogli doći u Njemačku. Zaklada Friedrich Ebert je objavila svoje istraživanej po kojem je u razdoblju između 2004. i 2005. Njemačka izdala oko 500.000 radnih dozvola građanima novih članica EU-a. U Veliku Britaniju se primjerice, iako nije imala prijelaznu fazu s ograničenijima, u istom razdoblju uselilo između 450.000 i 600.000 građana iz novih članica Europske unije.

Piše: S. Kobešćak/Deutsche Welle
24.04.2011. 15:49:35
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh