Nikola Tesla rodio se na današnji dan pred 160 godina

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. u Smiljanu kraj Gospića gdje je i odrastao pohađajući osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju. Sjećajući se djetinjstva jednom je kazao da je s ocem vježbao „jačanje pamćenje i razuma" te razvijanje kritičnosti, ali da sklonost izumima duguje majci, koje je, kaže, bila toliko vješta da bi „mogla splesti tri čvora na trepavici".

Proganjala ga je pomisao da će nakon završetka Više realne gimnazije u Karlovcu morati očevim stopama i postati pravoslavni svećenik, no otac ga oslobodio toga da bi ga ohrabrio u trenutku teže bolesti.

Upisao je Višu politehničku školu u Grazu. Međutim, zbog razvojačenja Vojne krajine Tesla je na drugoj godini izgubio stipendiju pa se neko vrijeme bavio kockom kako bi namaknuo novac za školovanje, ali bezuspješno. Potom će pokušati otići na studij u Prag, ali ni tu nije imao sreće.

Znatno kasnije, 1894. godine, dobio je počasne doktorate uglednih sveučilišta Columbia i Yale u SAD-u, kao i brojne druge nagrade.

Više stotina patenata za oko 700 izuma

Većinu života Tesla je proveo u SAD-u, radeći u različitim tvrtkama i laboratorijima, među kojima su i one koje je sam osnovao.

Tesla je svjetski čovjek. On je rođen ovdje i odgojio se ovdje, ali mu je tek Amerika omogućila da se ostvari i da postane ono što je postao, kaže Bosanac odgovarajući na pitanje o svojatanjima i distanciranjima od Tesle.

U SAD je patentirao oko 700 izuma na području elektrotehnike i radiotehnike. Glavni su: cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i primjene izmjeničnih višefaznih struja, stvaranje i primjena visokofrekventnih struja uz visoke napone, načela radiotehnike, medicinska primjena visokofrekventnih struja, radiolokacija, radar, daljinsko upravljanje i dr. Projektirao i na vodopadima Niagare izveo prvu hidroelektranu za izmjeničnu struju, a i prvu hrvatsku hidroelektranu na Krki.

Bavio se mišlju da iskoristi gornje slojeve atmosfere za prijenos električne energije s jednog kraja svijeta na drugi, kao i idejom da osvijetli mračnu zemljinu stranu.

Godine 1917., Tesla je primio Edisonovu medalju, najveću nagradu na području istraživanja elektrike u SAD, te je po njemu nazvana međunarodna jedinica gustoće magnetskog toka.

Učiti o izumiteljima kao što se uči o velikim piscima

Neki biografi tvrde da je Tesla bio jedna od najslavnijih osoba u američkom tisku 20. stoljeća. Na njegov 75. rođendan 1931., zauzeo je naslovnicu magazina Time, te je primio čestitke više od 70 istaknutih osoba iz područja znanosti i inženjerstva, uključujući i onu od Alberta Einsteina. Časopis Life uvrstio ga je 1997. godine među 100 najpoznatijih ljudi u zadnjih 1000 godina. Za njega kažu da je jedan od velikih ljudi koji su preusmjerili tok ljudske povijesti.

U Beogradu je 1952. osnovan Muzej Nikole Tesle, u koji su prenesi njegovi posmrtni ostaci, a u rodnom Smiljanu 2006. Memorijalni centar. U Hrvatskoj se po Tesli nazivaju ulice u mnogim gradovima, više škola, jedno veleučilište, jedna tvrtka, državna nagrada za znanost, državno odličje, u Tehničkome muzeju u Zagrebu nalazi se stalni demonstracijski kabinet Teslinih izuma, itd.

Naravno da bi se u Hrvatskoj još dosta toga moglo zvati po Tesli - u inženjerstvu, na sveučilištima, u školstvu i drugdje, ali žalosno je da je da je njegova rodna kuća u Smiljanu devedesetih uništena, te da je miniran njegovo spomenik u Gospiću, kaže Bosanac.

No, najviše što bi se moglo za Teslu napraviti jest na području školstva: omogućiti mladima da imaju pristup znanju i dobre učitelje, te da se na višoj obrazovnoj razini razvije sustav vrijednosti koji će ukloniti negativnu selekciju, kaže Bosanac.

Treba u školskim programima osmisliti sadržaje u kojima će se ne samo učiti o Teslinim izumima, nego o samom Tesli isto onako kako se uči o velikim piscima, da učenici i studenti mogu razumjeti njegov duh i njegovu širinu, kaže fizičar Slobodan Bosanac.