Nečisti zrak utječe na bubrege

Udisanje zagađenog zraka može povećati rizik od bubrežnih bolesti, pokazalo je novo američko istraživanje.

"Onečišćenje zraka je faktor rizika za razvoj bubrežnih bolesti", kaže dr. Ziyad Al-Aly iz zdravstvenog osiguranja za ratne veterane u St. Louisu u saveznoj državi Missouri koji je sudjelovao u istraživanju. "To je još i veći problem u zemljama poput Kine ili Indije u kojima je zagađenje puno, puno, puno gore".

Dr. Al-Aly i njegov tim proučavali su utjecaj lebdećih čestica koje su rezultat izgaranja fosilnih goriva i drugih industrijskih procesa a koje udisanjem dospijevaju duboko u pluća. Visoke razine tih čestica (PM) promjera manjeg od 2,5 mikrometra povezane su s bolestima srca, moždanim udarom, dijabetesom i kraćim životnim vijekom.

Kako bi istražili štete li te čestice i bubrezima znanstvenici su proučili podatke o gotovo 2,5 milijuna veterana prikupljene tijekom osam godina te ih stavili u odnos s podacima o razinama zagađenja zraka u okruzima u kojima žive a koje je bilježila savezna agencija za zaštitu okoliša EPA.

Uočeno je da su bili veći izgledi da veterani koji žive u okruzima s najvišom razinom PM čestica boluju od povišenog krvnog tlaka i dijabetesa, a oba su stanja faktor rizika za bolest bubrega, kao i za srčanu bolest te su bili veći izgledi da se radi o crncima.

Rizik za pogoršanje bubrežne funkcije veterana rastao je s razinom zagađenja zraka kojoj su izloženi od početka istraživanja. Više razine PM čestica u zraku bile su povezane i s povećanim izgledima zadnjeg stadija bubrežne bolesti u kojemu bubrezi više ne mogu pročišćavati krv učinkovito i osobi je potrebna dijaliza kako bi preživjela.

Kad su dr. Al-Aly i njegovi kolege ponovili analizu koristeći podatke o zagađenju zraka NASA-e rezultati su bili konzistentni.

Svake se godine u SAD-u postavi dijagnoza gotovo 45.000 novih slučajeva bubrežnih bolesti i moguće je da se neke od njih mogu pripisati zagađenju česticama PM 2.5 koje premašuje standarde EPA-e, smatraju znanstvenici.

No čak i koncentracije čestica koje su značajno ispod razine koju je kao prag postavila EPA predstavljaju značajni rizik, kaže dr. Al-Aly.

Znanstvenici napominju da i neki drugi zdravstveni faktori kao i način života mogu igrati ulogu u razvoju bubrežnih bolesti.

Ipak, kaže dr. Al-Aly, istraživanja na životinjama pokazala su da lebdeće čestice koje udišu mogu doći do bubrega krvlju izazivajući upale i stres za organe uključene u pročišćavanje krvi.

"Već se zna da zagađenje zraka povećava rizik za srčane i plućne bolesti. Ovo otkriće podupire teze da čak i niske razine zagađenja zraka sitnim česticama mogu povećati rizik ozbiljnih bubrežnih problema, kaže dr. Jennifer Bregg-Gresham iz Kidney Epidemiology and Cost Center na sveučilištu Michigan u Ann Arboru koja nije sudjelovala u istraživanju.

"S obzirom na to da su milijuni ljudi izloženi riziku bubrežnih bolesti zbog zagađenja zraka - radi se o ozbiljnim javnozdravstvenim implikacijama".

Ona ističe da ljudi mogu smanjiti zagađenje u unutarnjim prostorima zračnim filterima a u najzagađenijim gradovima nošenjem maske za lice kad su vani. Obje mjere mogu utjecati i na smanje krvnog tlaka, dodaje dr. Bregg-Gresham.

"Zagađenje zraka loše je za sve. Najizloženiji su oni krhki ili oni koji pate od kroničnih bolesti. Ovo istraživanje... podupire stajališta za smanjenje zagađenja zraka čak i ispod sadašnjih standarda zbog društvene koristi, posebno za rizičnu populaciju".