Najsiromašnije zemlje svijeta suočene i s pretilošću i pothranjenošću

Trećina najsiromašnijih zemalja svijeta suočena je s velikim brojem pretilih osoba, ali i onih koje su pothranjene, podaci su objavljeni u zadnjem broju časopisa Lancet.

U izvješću stoji da na taj problem utječe globalni pristup ekstremno prerađenim namirnicama te sklonost ljudi da se sve rjeđe bave nekim oblikom fizičke aktivnosti, piše BBC.

Autori studije pozivaju na promjene u "modernom sustavu prehrane" te ga smatraju ishodištem problema.

Navode da su s oba problema najviše pogođene države subsaharske Afrike i Azije. U izvješću stoji i da gotovo 2,3 milijarde odraslih osoba i djece na planetu pati od prekomjerne tjelesne težine dok istodobno više od 150 milijuna djece pati od zaostajanja u rastu, odnosno odstupanja od normalnih varijacija te od usporenog tempa rasta.

Brojne države s niskim i srednjim dohotkom suočavaju se s oba problema istodobno, što znači da oko 20 posto ljudi pati od prekomjerne tjelesne težine, oko 30 posto djece mlađe od četiri godine ne razvija se pravilno, a 20 posto žena smatra se premršavima.

Zajednice i obitelji podložne su posljedicama obaju oblika loše prehrane, a i pojedinci u različitim razdobljima života, stoji u izvješću.

S problemom je devedesetih godina prošlog stoljeća bilo suočeno 45 od 123 države svijeta, a 2010. njih 48 od 126.

Do godine 2010. je u 14 zemalja s najnižim primanjima na svijetu uočen taj "dvostruki problem" još devedesetih godina prošlog stoljeća.

Loš sustav prehrane

Autori izvješća smatraju da bi se na rješavanju ovog problema trebale angažirati vlade, UN i znanstvenici te pritom ističu globalno potrebu promjene u načinu prehrane.

Način na koji se ljudi hrane, piju i kreću neprestano se mijenja. Sve veći broj supermarketa, lakša dostupnost nedovoljno nutritivnih namirnica i smanjena tjelesna aktivnost rezultiraju povećanjem prekomjerne tjelesne težine kod većine ljudi.

Sve navedene promjene utječu na države s niskim i srednjim dohotkom, ali i na one s visokim dohotkom.

Premda se sve rjeđe uočava sporiji razvoj djece u brojnim državama, konzumacija ekstremno prerađene hrane tijekom ranog djetinstva povezuje se sa zastojem u razvoju.

"Suočeni smo s novom prehrambenom stvarnošću", kaže glavni autor izvješća, dr. Francesco Branca, ravnatelj odjela za prehranu pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

"Ne možemo više govoriti o tome da samo u državama s niskim prihodima živi pothranjeno stanovništvo ili da u zemljama s visokim prihodima žive isključivo pretili ljudi. Svi oblici loše prehrane imaju zajednički nazivnik, a to je prehrambeni sustav koji svim ljudima ne omogućuje zdravu, sigurnu, pristupačnu i održivu prehranu", smatra dr. Branca.

Potrebno je mijenjati prehrambeni sustav, od proizvodnje i prerade hrane, preko trgovine i distribucije, cijene, marketinga i označavanja do potrošnje i otpada.

"Sve relevantne politike i ulaganja moraju se radikalno preispitati", smatra Branca.

Što je visokokvalitetna prehrana?

U izvješću stoji da kvalitetnu prehranu čini:

- puno voća i povrća, integralnih žitarica, vlakana, orašastih plodova i sjemenki
- manje količine namirnica životinjskog porijekla
- minimalna količina mesnih prerađevina
- minimalna količina hrane i pića s dodanim šećerom, zasićenim mastima, trans-masnim kiselinama i soli
- dojenje bebe tijekom prvih dviju godina života