Na Dravi nema mjesta za nove hidroelektrane

Danas je održan X. Zimski spust rijekom Dravom, na kojem je sudjelovalo više od 300 raftera i kajakaša, ljubitelja prirodne rijeke Drave. Jubilarnim spustom održanim pod sloganom „DOSTA JE! - Spasimo Dravu od novih hidroelektrana" kajakaši i ekolozi upozoravaju na prijetnju koju predstavlja plan izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2. Poručili su da je na Dravi već dovoljno hidroelektrana te da umjesto u zastarjele tehnologije treba ulagati u obnovu rijeke i razvoj održivog turizma.

Rijeka Drava koja je dio mreže Natura 2000, Regionalnog parka Mura-Drava te predstavlja značajan dio UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, pod velikom je prijetnjom izgradnje dviju velikih hidroelektrana - Molve 1 i Molve 2. Predložena lokacija za hidroelektrane u samom je srcu „Europske Amazone" - najočuvanijeg i ekološki najvrjednijeg dijela rijeke Drave duž njezina cijelog toka.

„Projekt izgradnje dviju hidroelektrana Molve na Dravi zaživio je kao ideja nakon odustajanja od izgradnje HE Novo Virje, no utjecaj na prirodu i okoliš time nije umanjen. Izgradnjom dviju akumulacija ukupne dužine od gotovo 30 km uništio bi se najvrjedniji dio rijeke Drave. WWF i ostale udruge Dravske lige zato pozivaju na ponovno razmatranje ove političke odluke", rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

„Od veslanja u hladnim zimskim danima u tek nekoliko čamaca, ovaj je spust prerastao u nezaobilazni veslački događaj koji okuplja sve veći broj sudionika. Gledajući trendove u Europi gdje se rijeke vraćaju u prirodna stanja i gdje se brane i hidroelektrane ruše, teško je povjerovati da se kod nas upravo ta bogatstva devastiraju zbog svega nekoliko kilovat sati električne energije. Koliko nam je stalo do naše rijeke, govore svi ljudi koji su odlučili doći te pomoći sačuvati ono do čega im je stalo, ne samo za sebe već i za buduće generacije", poručio je Nikola Želimorski,  jedan od organizatora iz Rafting kluba Matis iz Varaždina.

Projektu izgradnje novih hidroelektrana na Dravi protive se i predstavnici lokalnih općina, posebno onih, koje su već pokrenule turističke ili edukativne projekte u tom području.

„Kao načelnik općine Donja Dubrava već četiri mandata mogu kazati da desetljećima HEP nije imao pozitivan odnos prema nama. Štoviše, moglo bi se ustvrditi da je rukovodstvo HEP-a bilo kočničar razvoja te opterećenje za lokalne samouprave. Zašto? Vodene akumulacije donose dobit HEP-u a predstavljaju opasnost za stanovništvo koje mora osiguravati Općina. Ne dozvoljava se korištenje HEP-u nepotrebnih površina, niti nema poštene naknade Općinama za korištenje prostora za energetska postrojenja. Sada Grad Zagreb od TE-TO Zagreb po jednom hektaru korištene površine dobiva godišnje oko 400.000 kuna naknade, dok za istu površinu Općina Donja Dubrava od rada HE Dubrava dobiva tek 763,13 kuna. Ovaj odnos se tijekom zadnjih nekoliko godina malo promijenio u pozitivnom smislu, no još uvijek nedovoljno da se može kazati da je HEP dobar partner", rekao je Marijan Varga, načelnik općine Donja Dubrava.

Udruge udružene u Dravsku ligu i lokalno stanovništvo će kroz peticiju investitoru i Koprivničko-križevačkoj županiji poručiti da svoju budućnost vide u održivom razvoju s prirodnom rijekom, koja će podržavati razvoj turizma i zapošljavanje u lokalnom okruženju. Hidroelektrane će tijekom izgradnje zaposliti nekoliko ljudi, dok bi zauvijek oduzele mogućnosti koje nudi prirodna rijeka.   

„Ispred ZEUS-a, udruge koja je inicirala prvi Zimski spust, mogu reći da nam je izuzetna čast biti dijelom jubilarnog Zimskog spusta. Nažalost, još i danas su potrebne razne inicijative kako bi se prepoznalo i očuvalo naše rijeke od iskorištavanja zbog vlastite koristi i zarade. Odličan odaziv ljudi na Zimskom spustu pokazuje kako se ta svijest ipak mijenja, ljudi shvaćaju štetnost zadiranja u rijeku i pridružuju nam se u zajedničkoj borbi za rijeku Dravu", poručila je Janja Škoda, predsjednica udruge ZEUS.

„Umjesto da održivo gospodarimo našim najvećim prirodnim blagom, mi se stavljamo u poziciju nepovratnog uništenja ovakvih jedinstvenih prirodnih vrijednosti od kojih koristi trebaju imati mnogi, od ribiča, poljoprivrednika, turističkih agencija, izletnika, znanstvenika, učenika i studenata. Sigurni smo da će na kraju prevladati zdrav razum i korisna odluka za buduće naraštaje", dodao je Goran Čižmešija, osnivač ZEUS-a i jedan od inicijatora Zimskog spusta.

„Moderna znanost pokazala nam je koristi očuvane rijeke i njene poplavne nizine, poput pročišćavanja vode i prirodne obrane od poplava. Unatoč tome, HEP nam gura zastarjele hidroelektrane koje ne samo da u potpunosti uništavaju rijeku, već donose i konkretne gospodarske štete poput ukopavanja korita, pada razina podzemnih voda te sušenja šuma i polja. To je iznimno skup projekt koji ne donosi ni 100 MW struje, niti rješava problem poplava. Moderna europska praksa ne betonira rijeke već ih oživljava i proširuje poplavnu nizinu. EU baš u ovom trenutku ulaže pet milijuna eura u revitalizaciju rijeke Drava i to baš na lokaciji predloženih hidroelektrana", upozorio je Goran Šafarek, biolog i snimatelj.

Umjesto da razgovaraju o suvremenim i održivim rješenjima za rijeku Dravu, udruge se moraju ponovno vratiti na one početne protestne korijene, kada su se protivile praktički istim projektima, samo tada pod nazivom HE Novo Virje.