Može li Panama bez offshore tvrtki?

Krajem 2014. došlo je zahlađenja diplomatskih odnosa između Paname i Kolumbije jer je Bogota proglasila susjednu zemlju "poreznom oazom". No već nakon tjedan dana spor je riješen tako što je Kolumbija skinula Panamu s te liste.

Da je Kolumbija tada itekako bila u pravu pokazuju otkrića u aferi "Panama Papers". Pa ipak, panamski političari i dalje tvrde da ih se nepravedno stavlja na stup srama. "Naša zemlja nije porezna oaza", ističe direktor Porezne službe Guido Rodriguez. Dapače, on kritizira pisanje medija: "Veći dio offshore tvrtki se ne nalazi u Panami nego na drugim mjestima kao što su Bahami, Kajmanski otoci i gradovi u SAD-u."

Povoljni položaj i pravni sustav

Sve je počelo u 70-im godinama prošlog stoljeća kada je Južna Amerika bila preplavljena dolarima zarađenima prodajom nafte.

Tada je Panama počela upravljati ogromnom imovinom u regiji. No to je kratko trajalo. Dolari više nisu stizali u tako velikim količinama, a Panama se sve češće morala braniti od optužbi da je postala centar za pranje novca kolumbijske narko-mafije.

1989. godine mnoge su banke napustile tu zemlju, no istovremeno je počeo cvjetati posao odvjetničkih ureda kao što je "Mossack Fonseca". U Panami se svakodnevno osniva oko 100 offshore tvrtki s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza koje se potom prodaju bankama.

Panama je zemlja s oko četiri milijuna stanovnika i bez većih prirodnih resursa, ali je zbog povoljnog geografskog položaja na potezu između Sjeverne i Južne Amerike te Europe i Azije postala financijski centar međunarodnog kapitalizma.To je vjerojatno istina, ali i dalje ostaje činjenica da je financijski sektor jedan od glavnih temelja blagostanja u Panami. Financijski sektor ostvaruje 7,5 posto BDP-a i upravlja s oko 90 milijardi američkih dolara. Panama se proteklih godina razvila u financijsko središte Srednje Amerike. No sada se mnogi plaše da će skandal imati dugoročne posljedice po financijsko poslovanje u Panami, jer su u toj branši povjerenje i ugled vrlo važni.

Tome pogoduje i pravni sustav koji jamči povjerljivost podataka, što međunarodnim tvrtkama i privatnim osobama omogućava gotovo anonimne novčane transakcije i time izbjegavanje poreznih obveza u njihovim domovinama. U Panami se oporezuju samo prihodi koji su ostvareni u toj zemlji. Zbog svih tih pogodnosti u tu državu dolazi novac koji inače tu nikada ne bi završio.

Gospodarski rast zahvaljujući Kanalu

Moderni neboderi u glavnom gradu Panami oslikavaju značenje te zemlje kao financijskog središta. Pa ipak, visoki gospodarski rast i stabilnost bankarskog sektora u Panami, koje je nedavno pohvalio i MMF, ne može se zahvaliti samo offshore tvrtkama i sumnjivim investicijama.

Velike prihode posljednjih godina donose turizam i tržište nekretnina, od čega su posebno profitirale građevinske firme. No dok dobit tih poduzeća bilježi ogromni rast (više od 300 posto u prošlom desetljeću!), plaće građevinskih radnika u istom su razdoblju porasle za samo 18 posto.

Važan pokretač gospodarstva je i Panamski kanal. Preuzimanje potpune kontrole nad Kanalom 31.12.1999. godine bilo je nešto poput drugog rođenja panamske neovisne države. Od naplate korištenja Kanala godišnje se zaradi milijarda američkih dolara. Panamski kanal je toj državi donio gospodarski rast od devet posto u proteklih pet godina, što je najveći rast u regiji. Istovremeno svaki treći stanovnik Paname živi u siromaštvu.

Pomućeno svečano raspoloženje

26. lipnja Varela će svečano otvoriti prošireni Kanal. No otkrića iz dokumentacije "Panama Papers" mogla bi pokvariti slavljeničko raspoloženje. Među ostalim i zato što je Ramon Fonseca, koji zajedno s Jürgenom Mossackom vodi odvjetnički ured Mossack Fonseca, sve donedavno bio Varelin službeni savjetnik, a do ožujka je obavljao i dužnost potpredsjednika Vareline stranke. Kada je Fonseca doznao da bi se mogao naći u središtu afere, zamolio je Varelu da ga privremeno otpusti sa svih dužnosti.Taj socijalni problem je, pored korupcije, jedan od najvećih izazova za vladu predsjednika Juana Carlosa Varele. "Neću dopustiti da nijedan centavo od novca koji pripada četiri milijuna Panamaca bude potrošen, a da od toga narod nema koristi", izjavljivao je Varela, član konzervativne katoličke organizacije Opus Dei, u predizbornoj kampanji 2014. godine. Ali od tada se vrlo malo toga promijenilo. Varela, kao i njegovi prethodnici, nastavlja neoliberalnu gospodarsku politiku koja se temelji na smanjenju državnih izdataka, slobodnoj trgovini i deregulaciji, a koju prate socijalne represije, rezanje prava radničkih sindikata, zakidanje malih i srednjih seljaka u korist veleposjednika te gušenje studentskih organizacija. Istovremeno se troše milijarde dolara za proširenje i produbljenje Panamskog kanala.

U svakom slučaju, skandal oko "Panama Papersa" znatno je naštetio ugledu Paname kao ozbiljnog financijskog središta. A to neće promijeniti ni pooštreni zakoni o bankama, osiguravajućim firmama i tvrtkama za nekretnine koji se donose pod pritiskom iz inozemstva.