Može li Bavarska zatvoriti granicu?

DW: Bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann zaprijetio je da će vraćati izbjeglice koje dođu preko Austrije, jer ta zemlja, kaže, krši europsko pravo. Bi li to pravno bilo moguće?

Walther Michl: To ne bi mogla učiniti Bavarska, već je to u isključivoj nadležnosti Savezne vlade. Teoretski je naravno (za davanje azila izbjeglicama, op. ur.) mjerodavna jedna druga zemlja EU-a, ako su izbjeglice već došle preko Austrije. To ne mora biti sama Austrija. Njemačka bi morala najprije utvrditi koja zemlja EU-a je zaista mjerodavna. A da bi se to ustanovilo, izbjeglice u svakom slučaju moraju dobiti privremenu dozvolu boravka u Njemačkoj.

Trenutno postoji kontrola na granici s Austrijom, ali izbjeglice nitko ne zaustavlja. Bi li Njemačka u slučaju potrebe smjela zatvoriti granicu?

Prema njemačkom pravu to bi bilo moguće. Prema pravu EU-a, to je moguće kao jednostrana mjera u apsolutno izvanrednoj situaciji i na maksimalno dvije godine. A morali bi biti utvrđeni i teški propusti pri kontroli vanjskih granica. To je u ovoj situaciji moguće.

Sada su vanjske granice EU-a gotovo potpuno otvorene sve do Mađarske koja je podigla ogradu. Bi li se pravno moglo tvrditi da se i Njemačka smije zaštititi ogradom ako zaštita vanjskih granica EU-a ne funkcionira?

Kancelarka je još jednom rekla da ne može biti zaustavljanja prihvata izbjeglica. Je li doseljavanje teoretski neograničeno?Ja to ne vidim tako. Doduše, u državnim propisima ne stoji ništa o načinu zaštite granica. Ali, u svakom slučaju, treba poštovati individualna osnovna prava. A i načelo primjerenosti - a ja smatram da bi ono tako bilo povrijeđeno. Osim toga, usađivanje granice kroz gorje i kroz rijeku Inn između Njemačke i Austrije bi, topografski gledano, bio vic - to nije realističan prijedlog.

Načelno - da. Pravni instrumenti koji reguliraju položaj izbjeglica u EU-u i Njemačkoj ne predviđaju gornju granicu. Doduše, oni nisu prilagođeni ovolikom broju izbjeglica, a ni situaciji u kojoj vanjske granice ne funkcioniraju.

Postoji li faktička gornja granica, i ako postoji, tko je određuje? Ili bi najprije moralo doći do sloma državnog poretka?

To je onda izvanredna situacija koja pravno nije regulirana. Moralo bi se stići do granice koja nije normativno regulirana. Nema presedana koji bi ukazivali na točan način rješavanja te situacije.

Angela Merkel je rekla i da tzv. Dablinska pravila (prema kojima je za izbjeglice mjerodavna prva zemlja u kojoj su izbjeglice stupile na tlo EU-a) "u praksi nisu održiva". Može li šefica jedne vlade tek tako proglasiti "Dublin" mrtvim?

Pravno gledano - ne, ali praktično - može. Pravila EU-a važe za sve članice. Šefica vlade jedne zemlje ne može reći: ne zanima me što kaže pravo koje važi u Europskoj uniji. Ali, praktično gledano, kancelarka je u pravu. Ako se zemlje na vanjskim granicama EU-a ne pridržavaju svog dijela tih pravila, pitanje je ne smiju li države koje nisu na vanjskim granicama odstupiti od pravila onda kada sveukupna konstrukcija sustava više ne funkcionira.

Treba li se u tako nesigurnoj situaciji pridržavati postojećih pravnih odredaba - jer "Dublin" zapravo i dalje važi - ili onoga što je moguće?

Problem je u tome što uopće nije jednostavno pridržavati se prava. Ako države na vanjskim granicama ne registriraju izbjeglice, unutarnje države ne mogu utvrditi koja zemlja je prema Dablinskim pravilima mjerodavna za te ljude. A to bi se moralo utvrditi kako bi se svakog izbjeglicu moglo vratiti državi koja je za njega mjerodavna. To znači da se u praksi moramo pridržavati onoga što je moguće, jer se pravne odredbe ne mogu provoditi.

Što mislite, kako će se situacija dalje razvijati?

Mislim da su svi složni oko toga da "Dublin" treba reformirati. Cilj mora biti ponovno uspostavljanje djelotvornih kontrola na vanjskim granicama i da se tamo registriraju izbjeglice. Istovremeno ne smijemo ostaviti na cjedilu države na vanjskim granicama, već u čitavoj Europskoj uniji uvesti pravednu raspodjelu i prije svega jedinstvene standarde za dodjelu azila. Praksa će pokazati koliko je to realno. Kada se o tome radi, ja sam u ovom trenutku više pesimist nego optimist.