Može li aktivno traženje izvanzemaljskog života izazvati smrtonosnu invaziju?

Ideja o potrazi za izvanzemaljskim životom desetljećima zaokuplja znanstvenike i širu javnost. Međutim, nije svaki znanstvenik uvjeren da je kontakt s vanzemaljcima dobra ideja. Jedan od najpoznatijih skeptika bio je slavni fizičar Stephen Hawking, koji je više puta upozorio da bi aktivno traženje izvanzemaljskih civilizacija moglo imati katastrofalne posljedice za čovječanstvo.

Hawking je smatrao da bi kontakt s tehnološki naprednijom izvanzemaljskom vrstom mogao biti sličan susretu domorodaca Amerike s europskim kolonizatorima - a znamo kako se to završilo. Njegova glavna bojazan bila je ta da bi izvanzemaljci mogli imati neprijateljske ili barem ravnodušne namjere prema ljudima, te da bi njihova tehnologija bila toliko superiorna da bismo mi bili potpuno nemoćni u bilo kakvom sukobu.

Unatoč tim upozorenjima, mnogi znanstvenici i dalje podržavaju projekte poput METI-ja (Messaging to Extra-Terrestrial Intelligence), koji ne samo da slušaju signale iz svemira, nego i aktivno šalju poruke s informacijama o Zemlji. Znanstveni argument u korist takvog pristupa temelji se na pretpostavci da bi svaka civilizacija koja može primiti i razumjeti takve poruke morala biti dovoljno napredna da je već prevladala destruktivne impulse poput agresije i osvajanja.

Protivnici te ideje, poput Hawkinga, smatraju da je takav optimizam neopravdan i potencijalno poguban. On je u više navrata isticao da ne znamo ništa o motivima i prirodi izvanzemaljskih civilizacija te da je mudrije ostati tihi promatrači dok ne saznamo više. U dokumentarcu "Into the Universe with Stephen Hawking", upozorio je da bi kontakt s vanzemaljcima mogao biti "mnogo više nalik Kolumbovom dolasku u Ameriku - što nije završilo dobro za domorodce".

U konačnici, pitanje ostaje otvoreno: jesmo li spremni riskirati kontakt s nepoznatim entitetima u svemiru? Je li znanstvena radoznalost dovoljna opravdanja za moguće izlaganje ljudske civilizacije smrtonosnoj prijetnji?

Iako Hawkingove riječi mogu djelovati zastrašujuće, one služe kao važan podsjetnik da znanstveni napredak ne smije ići bez odgovornosti. Možda je, barem zasad, mudrije više slušati nego govoriti - jer tko zna tko bi mogao slušati s druge strane svemira.