Moguć poguban utjecaj ekonomske krize na svjetska mora

Tijekom prvog kvartala 2009. Singapurom, najvećom svjetskom lukom, prošlo je 13,7 posto manje tereta nego u istom razdoblju godinu ranije, a slični rezultati zabilježeni su i u drugim velikim lukama.

Kada se sve zbroji ispada kako je oko 10 posto svih svjetskih brodova za prijevoz kontejnera i oko četvrtina svih brodova hladnjača tijekom 2009. godine bilo usidreno bez posla.

Brodari su međutim pronašli rješenje za redukciju troškova 'nerada'. Tisuće brodova trenutno putuju prema, ili se veća nalaze na vezovima u jugoistočnoj Aziji jer su cijene sidrenja u toj regiji najniže. I dok brodovi čekaju u lukama na njihove trupove se hvataju nebrojeni lokalni organizmi, od algi do mekušaca. Trenutno to ne predstavlja problem, piše Dicovery, jer brodovi još ne idu nikamo pa je rizik za svjetska mora minimalan.

Novozelandski znanstvenik Oliver Floerl, inače zaposlen u Nacionalnom institutu za istraživanje mora i atmosfere, upozorio je kako će pravi problemi za okoliš nastupiti s oporavkom ekonomije.

Veliki brodovi na svojim oplatama mogu prenositi čak do 80 tona 'biomaterijala' a vlasnici, kojima nakon teškog poslovnog perioda neće biti do dodatne potrošnje, vrlo vjerojatno neće izdvajati povelike svote za kompletna čišćenja.

Problemi počinju s dolaskom takvih brodova u matične luke. Operateri se žele riješiti 'dodatnog tereta' što prije i što jeftinije, a to najčešće znači nenadgledano priručno čišćenje po principu 'ostruži i baci u more'.  

Na taj način mora diljem svijeta bit će u kratkom roku izložena ogromnoj količini nedomicilnih organizama koji su se do sada u brojnim slučajevima pokazali iznimno štetnima za ekosustave.

Znanstvenici zbog toga upozoravaju da je nužno zakonski propisati pravila o 'biomaterijalu' s trupa broda kao što je već napravljeno i provodi se u slučaju balastnih voda.