Mirovinski sustav je financijski i socijalno neodrživ

Sadašnji mirovinski sustav financijski je i socijalno neodrživ a Vlada i Hrvatski sabor situaciju ne sagledavaju ozbiljno te ne čine ništa kako bi se sustav reformirao, ocijenila je predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević na današnjem okruglom stolu organiziranom u suradnji sa njemačkom Zakladom Friedrich Ebert.

O financijskoj neodrživosti, kaže Knežević, govori podatak da je za mirovine u ovoj godini planirano 34,7 milijarda kuna, a da se doprinosima za mirovinsko osiguranje planira prikupiti 19,8 milijarda kuna.

Da je sustav socijalno neodrživ vidljivo je iz činjenice kako 70 posto umirovljenika ima mirovinu jednaku ili ispod granice siromaštva (1.840 kuna), da raste nezaposlenost, a time i udio radnika koji će otići u prijevremenu mirovinu, te da 300.000 radnika radi a ne prima plaću pa tako ne uplaćuje ni mirovinski doprinos, kazala je.

Knežević smatra nužnim otvoriti pitanje povlaštenih mirovina i podsjeća da su sindikati prije četiri godine od Vlade tražili ukidanje svih povlaštenih mirovina osim za rudare i radnike koji su radili s azbestom.

Da povlaštene mirovine predstavljaju veliki uteg u sadašnjoj ekonomskoj situaciji složili su se i drugi sudionici okruglog stola, pri čemu neki drže upitnim njihovo linearno smanjenje za svih 13 kategorija takvih umirovljenika jer po visini odskaču samo tri - saborski zastupnici (9.300 kuna), članovi HAZU (8.300 kuna) te hrvatski branitelji (5.600 kuna).

Marija Bađun iz Instituta za javne financije ističe kako ukidanje povlaštenih mirovina nije moguće jer se radi o stečenim pravima ali se zato mogu redefinirati uvjeti za stjecanje tog prava za buduće korisnike.

Povlaštenu mirovinu danas prima 180.000 ili 15 posto svih umirovljenika, a njihov broj lagano raste. U 2010. za njih je potrebno osigurati 7,2 milijarde kuna što je 20 posto svih rashoda za mirovine, a najviše novca, 5,2 milijarde, odlazi na braniteljske mirovine, rekla je Bađun.

Buduća mirovinska reforma, smatraju sudionici skupa, trebala bi uz ostalo odgovoriti na pitanje odgovara li Hrvatskoj podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, imajući u vidu očekivana ekonomska i socijalna kretanja.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da je zbog nepovoljnih demografskih i sistemskih problema, potrebno radnike što duže zadržati u svijetu rada uz odgovarajuće poticaje, budući da se sada u mirovinu odlazi sa manje od 60 godina života.

Zoran Anušić iz Svjetske banke demantirao je da je ta institucija Hrvatskoj uvjetovala provođenje mini mirovinske reforme, kako je objavljeno u nekim medijima, no smatra da mirovinska reforma u Hrvatskoj mora ići dalje.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja smatra da mirovinska prava moraju počivati na uplatama doprinosa kroz godine, "to je pravo koje nitko građanima ne smije dirati. Svakome tko je pošteno zaradio svoju mirovinu rastu magareće uši kad vidi ove statističke podatke, govori Hrelja koji smatra da bi u Ustav trebalo upisati da se Republika Hrvatska temelji na radu, kao što stoji u talijanskom Ustavu.

"Zbog mirovina postoji ogromna jagma za saborskim foteljama a to je dugoročno potpuno neodrživ sustav“, rekao je Hrelja. (hina/Infopunkt/metro-portal)