Mesić u četvrtak u oproštajnom posjetu Sloveniji

Oproštajni posjet predsjednika Mesića Sloveniji dogodit će se tako dan nakon radnog susreta predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor i njezina slovenskog kolege Boruta Pahora u Kranjskoj Gori.

Ured slovenskog predsjednika Danila Tuerka još nije objavio program razgovora s Mesićem, a pretpostavlja se da će uz bilateralne odnose to biti i razmjena stajališta o situaciji u susjedstvu i svijetu.

Slovenski mediji objavili su opširan prikaz djelovanja i politički portret Stjepana Mesića povodom skorašnjeg završetka njegova dvostrukog predsjedničkog mandata. Slovenska tiskovna agencija navodi uz ostalo da je Stjepan Mesić "doajen hrvatske politike" i da je "deset godina bio najstabilniji dio hrvatskog političkog sustava".

"Mesić je u svoja dva mandata uspio Hrvatsku izvući iz političke izolacije u kojoj je bila u vrijeme predsjednika Tuđmana", navodi slovenska agencija koja dodaje da su njegov odnos sa Slovenijom i izjave koje je s tim u svezi davao "varirali" u odnosu na trenutačne međudržavne odnose.

Mesić je imao dobre kontakte sa svim slovenskim političarima iz zadnja dva desetljeća, osobito s Milanom Kučanom i Janezom Drnovšekom s kojim je djelovao i u zadnjem predsjedništvu SFRJ i susretao se sa svima. Iznimka je nekadašnji slovenski premijer Janez Janša, s kojim se Mesić susreo samo jednom i to neformalno, navodi slovenski tisak.

Slovenska tiskovna agencija navodi da su predsjedniku Mesiću Slovenci najviše zamjerili zbog neodmjerenosti u jednoj slovensko-hrvatskoj polemici koja se razvila oko "povijesnih dimenzija" aktualnih graničnih rasprava. Na teze koje su se mogle čuti u Ljubljani kako su nakon II. svjetskog rata "Hrvati dobili Istru zahvaljujući Slovencima koji su morali izgubiti Trst", predsjednik Mesić je tada replicirao rekavši da bi Slovenci morali biti zahvalni hrvatskim partizanima koji su u završnim operacijama potkraj rata osvojili Istru i Trst jer bi "u suprotnom gledali more s udaljenosti 20 kilometara".

U regionalnoj politici Mesić se zauzimao za poštovanje Daytonskog sporazuma u BiH, te poručivao bosanskim Hrvatima da uređenje svog položaja moraju tražiti unutar BiH, a trudio se i za uspostavu dobrih odnosa sa Srbijom, ali je uvijek isticao da je Hrvatska bila žrtva agresivne velikosrpske politike iz vremena Slobodana Miloševića, navodi STA. (hina/metro-portal)