Mediteranska prehrana je najbolja?

Mediteranska prehrana iz dana u dan dobiva nove sljedbenike, a razlozi su i više nego uvjerljivi.

Naime, znanstvenici su proučili podatke 41 istraživanja provedenog u prethodnih osam godina kako bi utvrdili može li mediteranska prehrana sprečavati pojavu depresije. Prema rezultatima istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Molecular Psychiatry čini se da prehrana koja počiva na voću, povrću, grahoricama, ribi, orašastim plodovima i maslinovu ulju te bez previše mesa i mliječnih proizvoda pozitivno utječe na raspoloženje.

Stručnjaci, koji su proveli istraživanje, ističu da su potrebna dodatna klinička ispitivanja kako bi se utvrdilo može li se depresija liječiti i promjenom prehrane.

Voditeljica istraživanja Camille Lasalle, koja je provela analizu s kolegama s University College London, kaže da dokazi prikupljeni do sada upućuju na to da hrana koju unosimo može utjecati na smanjivanje rizika od depresije iako još nema dokaza koji su rezultat kliničkih ispitivanja.

Ona ističe da je utvrđivanje veza između raspoloženja i hrane vrlo teško jer je mnoštvo faktora uključeno u određivanje te veze.

Primjerice depresija može izazvati gubitak apetita a netko tko je depresivan možda se neće za sebe dobro brinuti. S druge strane sretni ljudi imaju veće izglede voditi zdraviji život, pa manje piti - poznato je da alkohol može izazvati depresiju.

Lasalle kaže da se može raditi i o tome da konzumiranje nezdrave hrane s mnogo šećera i industrijski prerađenih namirnica povećava rizik depresije pa bi eliminiranje tih namirnica moglo igrati ulogu. Stoga su potrebna kontrolirana istraživanja o tome koliki je stvarni utjecaj mediteranske prehrane.

"Konzumiranje zdrave hrane dobro je iz mnogo razloga no trebamo više dokaza prije nego što možemo ustvrditi da takva prehrana bogata biljnim namirnicama može poboljšati mentalno zdravlje", kaže Naveed Sattar, profesor metaboličke medicine sa sveučilišta Glasgow.

Ranija istraživanja pokazala su da mediteranska prehana može smanjiti rizik razvoja dijabetesa tip 2, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola a svi su zajedno faktori rizika za srčane bolesti. Također utvrđeno je da osobe na takvoj prehrani imaju dulji životni vijek i imaju manje izglede za pretilost.