Med liječi kašalj bolje nego antibiotici

Med, propolis i lijekovi bez recepta trebali bi biti prvi izbor u liječenju kašlja kod većine pacijenata, nove su preporuke britanskoga Nacionalnog instituta za zdravstvo (NICE), pišu britanski mediji.

Liječnici bi samo u rijetkim slučajevima trebali propisivati antiobiotike za kašalj jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz NICE-a te dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dva do tri tjedna.

Cilj novih preporuka NICE-a je pomoći kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihova prečestog propisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije te vrste lijekova na superbakterije.

Medom i biljnim pripravcima protiv simptoma kašlja

Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo.

NICE raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni pripravci ublažavaju simptome kašlja.

Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja. Sigurna je i djelotvorna alternativa tradicionalnoj medicini. Slatkast je i sirupast te djeluje umirujuće na iziritirano grlo, a važno je i njegovo antioksidativno djelovanje.

Med je učinkovit i protiv mikroba. Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može izazvati botulizam.

Ekspektoransi i antitusici

Britanski Institut za zdravlje preporučuje i lijekove protiv kašlja koji se propisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korijena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin.

Guaifenesin spada u skupinu lijekova koji se nazivaju ekspektoransi. Oni aktiviraju proizvodnju sluzi, razrjeđuju je i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje viskozne sluzi.

Suhi, podražajni kašalj praćen grloboljom i povišenom temperaturom obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije te je liječenje simptomatsko, a pacijentima se daju antitusici - lijekovi za ublažavanje kašlja. Antitusici smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhoga podražajnog kašlja.

Pacijentima se savjetuje korištenje spomenutih lijekova dok se stanje ne poboljša samo od sebe, no ako se to ne dogodi preporučuje im se odlazak liječniku opće prakse.

Kašalj nije bolest, već simptom bolesti

Kašalj nije bolest, već simptom brojnih bolesti i u pravilu je prirodan, zaštitni refleksni mehanizam dišnog sustava na brojne čimbenike radi održavanja prohodnosti dišnih putova i normalnog disanja. Najčešći uzrok kašlja je akutna infekcija dišnih putova, a najčešći uzročnici su virusi na koje antibiotici ne djeluju.

Unatoč tomu studijom je ustanovljeno da čak oko 48 posto britanskih liječnika propisuje antibiotike i prije nego što se ustanovi pravi uzrok kašlju.

Izbjeći otpornost na antibiotike

Ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.

"Otpornost na antibiotike postala je golem problem i moramo poduzeti neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika", smatra dr. Susan Hopkins, zamjenica direktora Agencije za javno zdravstvo (PHE).

"Nove preporuke koje su izdali PHE i NICE, liječnike opće prakse trebale bi potaknuti da smanje propisivanje antibiotika te istodobno ohrabriti pacijente da slušaju njihove savjete", istaknula je Hopkins, dodavši da je kod bakterijskih infekcija dišnih puteva (bakterijskog rinosinusitisa, gnojne angine, bronhitisa i upale pluća) koje su obično praćene povišenom temperaturom i obilnim, gustim, žutozelenim iskašljajem antibiotska terapija neophodna.