Magarci skapavaju zbog poticaja

Udruga Prijatelji životinja zgrožena je bešćutnim postupanjem ljudi koji ostavljaju magarce na nenaseljenim i teško dostupnim dalmatinskim otocima prepuštajući ih sporoj smrti u agoniji od gladi, žeđi i vrućine. „Zahvaljujući dojavama očajnih turista i stanovnika nekoliko bližih otoka saznali smo da je neki nečovjek ostavio prije više od tjedan dana dva magarca na otoku Kurba koji je dio kornatskog arhipelaga. Nesretne životinje u lošem su stanju i prepuštene umiranju na otoku na kojemu nema hlada, pitke vode ni hrane te je jedan od najsurovijih otoka na Kornatima", upozoravaju iz Udruge.

Navode da su odmah nakon dojave kontaktirali Nacionalni park Kornati koji posjeduje posebnu brodicu kojom je jedino moguć pristup otoku i koja može ukrcati i prebaciti magarce na obližnji otok Murter ili barem privremeno na drugi otok na Kornatima gdje ima hlada i posjetitelja pa bi im barem bila omogućena pitka voda i hrana. „Umjesto konkretne pomoći, upućeni smo na osobu koja vozi brodicu, a koja je odbila prevesti magarce s obrazloženjem da je brodica namijenjena skupljanju otpada na otocima u sklopu Nacionalnog parka te da im nije prioritet maknuti magarce ovaj tjedan. No izmučeni magarci ne mogu čekati sljedeći tjedan jer pomoć trebaju odmah! Pitamo se kako skupljanje otpada može biti važnije od spašavanja nečijega života", očajni su u Udruzi.

Kažu da, nažalost, ovaj slučaj nije usamljen: „Svake godine primamo dojave o zanemarenim ili napuštenim magarcima, kravama, konjima, ovcama i drugim životinjama koji su osuđeni na polaganu i bolnu smrt. Ostavljanje i zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu kažnjivo je novčanom kaznom od 15 do 30 tisuća kuna. Riječ je i o kaznenom djelu mučenja ili ubijanja životinja jer njihovi skrbnici imaju svjesnu namjeru uzrokovati im smrt iz koristoljublja, a uskratom hrane i vode izlažu ih tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, što je kažnjivo kaznom zatvora do šest mjeseci. Prijavljujemo mnoge slučajeve, pa tako i ovaj, policiji, odnosno Općinskom državnom odvjetništvu i veterinarskoj inspekciji."  

Prijatelji životinja ističu da veterinarska inspekcija i ostale nadležne institucije mogu riješiti problem, no čini se da ih jednostavno nije briga, kao što za životinje nije briga one koji uzimaju državna poticajna sredstva samo zbog financijskog dobitka. „Zanemarivanje i zlostavljanje životinja za koje njihovi skrbnici dobivaju državne poticaje redovita je praksa u Hrvatskoj, pri čemu se provedba tih davanja rijetko kontrolira. Pojedini slučajevi dospiju u javnost zbog prijave turista, no mnogo je više onih gdje životinje svakodnevno trpe velike patnje zbog gladi, žeđi i zanemarivanja, a nitko za njih ne zna i ne može im pomoći. Nakon što dobiju poticaje, a životinja im više nije korisna, ostave ju kako bi ponovno zatražili poticaje za njih. Nema sustavne kontrole, pa nema ni sankcija", upozoravaju u Udruzi. 

Smatraju nužnim da veterinarska inspekcija žurno izda rješenje kako bi se spasili nesretni magarci, da utvrdi identitet skrbnika kako bi se sankcionirao te da se životinje trajno zbrinu u utočištu. Također, naglašavaju da se treba uvesti kontrola svih koji dobivaju poticaje ili, ako za to nema mogućnosti, ukinuti poticaje. Nužno je provoditi kontinuirani nadzor korisnika poticaja i oštro kažnjavati sve koji zloupotrebljavaju poticaje, odnosno zanemaruju ili zlostavljaju životinje.

Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.