Ljudi očito rade predugo

Rezultati prve dosad provedene globalne studije o preuranjenoj smrtnosti povezanoj s predugim radnim vremenom, objavljeni su u časopisu Environment International.

Oni ukazuju na to da je 2016. godine od moždanog udara ili srčanih oboljenja povezanih s predugim radnim vremenom umrlo oko 745.000 ljudi, što je gotovo 30 posto više u odnosu na 2000.

"Radno vrijeme od 55 ili više sati tjedno predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Ovo saznanje kanimo iskoristiti da bismo potaknuli mjerodavne na angažman i tako dodatno zaštitili radnike", rekla je Maria Neira, direktorica WHO-ova Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje.

Studija, koju su u 194 zemlje svijeta proveli WHO i Međunarodna organizacija rada, upućuje na to da većinu žrtava, čak 72 posto, čine muškarci u srednjim ili starijim godinama.

Istraživanje ukazuje i na to da su stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju, najpogođeniji ovim problemom.

Podaci upućuju na to da je u osoba koje tjedno rade 55 ili više sati uočen 35 posto veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od ishemijske bolesti srca u usporedbi s onima koji tjedno rade između 35 i 40 sati.

Studija pokriva razdoblje od 2000. do 2016. godine, što znači da nije obuhvatila pandemiju koronavirusa, no dužnosnici WHO-a smatraju da sve učestaliji rad od kuće i usporena globalna ekonomija, kao posljedica koronavirusa, mogu povećati spomenuti rizik.

"Pandemija je ubrzala negativan razvoj događaja, što bi moglo potaknuti i trend produljenja radnog vremena", stoji u izvješću WHO-a, koji procjenjuje da danas najmanje 9 posto ljudi ima predugo radno vrijeme.

Ograničenje broja radnih sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da takav potez povećava produktivnost radnika, rekao je tehnički dužnosnik WHO-a Frank Pega koji smatra da je "u vrijeme ekonomske krize mudar izbor ne povećavati broj radnih sati."

WHO je najavio da će, uzimajući u obzir podatke ove studije, nastojati poboljšati svoje radne propise.