Ledenjaci iz računala

Nova matematička formula američkih znanstvenika olakšat će predviđanje mjesta i vremena pucanja ledenih blokova u arktičkom i antarktičkom oceanu i nastanka ledenih bregova, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Otkriće bi usto moglo pomoći stručnjacima da usavrše postojeće klimatske modele, kažu istraživači sa sveučilišta u Pennsylvaniji čiju je studiju objavio američki časopis Science.

"Da bismo predvidjeli prošli i budući razvoj ledenih bregova moramo izraditi računalne modele", rekao je Richard Alley, profesor geologije na sveučilištu u Pennsylvaniji i jedan od glavnih autora istraživanja.

Rossov ledeni šelf, najveći na Antarktici, prostire se iznad oceana do 800 km prije nego što se njegovi rubovi ne počnu lomiti i stvarati ledene bregove, ističu autori studije. Drugi šelfovi pružaju se samo 1,5 do 3 km.

Najvažnija varijabla u mehanizmu pucanja ledenih bregova je stopa širenja sante, zaključili su glaciolozi. Kada se ledeni šelfovi šire, pucaju zbog napetosti koju to širenje uzrokuje. (hina/metro-portal)