Lasersko čišćenje Akropole

U dvije i pol tisuće godina atensku Akropolu oštetili su požar, bombe i potres, a danas znanstvenici laserom uklanjaju oštećenja izazvana onečišćenjem ispušnim automobilskim plinovima, kiselim kišama i vatrom.

Podignuta na uzvisini iznad Atene, grada od 4 milijuna stanovnika, Akropola je prekrivena crnim slojem te su restauratori, nakon što su ispitali više od 40 različitih metoda, uključujući mehaničke i kemijske procese, odabrali laser kao najsigurnije rješenje za čišćenje mramora.

Laserski sustav prvi je put bio primijenjen na zapadnom frizu Partenona 2004. godine, a sada ekipa čisti Trijem kora, gdje je pothvat još osjetljiviji jer osim onečišćenja moraju ukloniti i oštećenja izazvana požarom i pogreškama prijašnjih restauratora.

Kombinacijom dvaju laserskih snopova, infracrvenog i ultraljubičastog, ali istodobno, postižu se najbolji rezultati.Znanstvenici ponajprije skeniraju mramor ultrazvukom i infracrvenim prikazom te spektroskopskim sustavom kako bi otkrili što leži ispod crne prljavštine. Na njihovo iznenađenje, pronašli su boje, ornamente i natpise koji su ondje godinama ležali skriveni.

Čak i uz mjere zaštite, restauratori mogu raditi samo dva sata dnevno zbog bljeska lasera i u poluležećem položaju, te će obnova Trijema s karijatidama potrajati godinu dana.

Kisele kiše uništile su fine detalje poroznog mramora na skulpturama, uključujući karijatide, koje su prebačene u muzeje i zamijenjene replikama.Arheolozi i znanstvenici godinama su raspravljali o tome kako zaštiti spomenike od onečišćenja, a neki su čak predlagali da hramovi budu prekriveni kupolama.

Nakon otvaranje podzemne željeznice, onečišćenje zraka smanjilo se u Ateni, no glavni grad Grčke i dalje je pretrpan vozilima i prekriven smogom. (hina/metro-portal)