Krizni porez zadovoljio očekivanja Ministarstva financija

Od posebnog poreza na plaće i ostala primanja (tzv. krizni porez) koji je uveden početkom kolovoza do sada je prikupljeno oko 151,2 milijuna kuna, doznaje se u Ministarstvu financija.

To je u skladu s očekivanjima Ministarstva financija, ocjenjuju u tom resoru napominjući da njihove projekcije uzimaju u obzir samu unutarmjesečnu dinamiku prema kojoj se ta vrsta prihoda u većem iznosu prikuplja u prvoj polovici mjeseca.

Ministarstvo je danas opširnim priopćenjem reagiralo i na jučer objavljeno izvješće konzultantske kuće KPMG po kojem je Hrvatska pri vrhu zemalja po opterećenju porezima na dohodak i socijalnim davanjima.

Iz Ministarstva financija navode kako iz materijala koji je KPMG objavio nije razvidno kako je porezno opterećenje izračunato. Jasno je da se izračun bazira na godišnjoj bruto plaći od 100 tisuća dolara što u prijevodu znači mjesečnu bruto plaću od oko 43.000 kuna, navodi se u priopćenju uz podatak da je u razredu od 40.000 do 50.000 kuna bruto plaće u 2008. zabilježeno manje od tisuću posloprimaca.

Time se, kako se ističe, radi i značajna pogreška u usporedbama zemalja zbog različitih prosječnih plaća te zbog različitosti u distribuciji sveukupnih plaća te ovakav izračun nema nikakvo značenje u smislu međunarodne usporedivosti.

"Za izračun koji bi imao smisla za usporedbu i to samo za poreza na dohodak, ali ne i za doprinose bilo bi potrebno raditi na podacima prosječne godišnje bruto plaće ili medijalne plaće", navode iz Ministarstva.

Objašnjavaju, naime, kako međunarodne usporedbe bilo kojih veličina imaju svoje značenje u uvjetima u kojima je moguće uspoređivati jednake ili barem približno jednake kategorije odnosno sustave koji su međusobno usporedivi.

U pogledu usporedbe poreznih opterećenja to u pravilu ima smisla ako se usporedba promatra u određenoj veličini kao što je to primjerice dohodak prije bilo kakvih olakšica ili oslobođenja.

Vezano za usporedbe socijalnih doprinosa iz Ministarstva objašnjavaju kako je te usporedbe teže raditi s obzirom da su doprinosi u uskoj vezi s odrednicama socijalne politike svake zemlje, te s obzirom da je i financiranje zdravstva vrlo različito uređeno od zemlje do zemlje, da se neke oslanjaju na privatne izvore financiranja, a druge su u većoj mjeri orijentirane na proračunsko financiranje.

U Hrvatskoj se stope poreza na dohodak kreću se od 15 posto do 45 posto, ovisno o visini porezne osnovice (dohodak umanjen za olakšice), ističu iz Ministarstva i napominju kako kod poreznog opterećenja treba govoriti o efektivnoj poreznoj stopi (stvarno opterećenje poreznog obveznika u odnosu na njegovu poreznu snagu, odnosno dohodak).

Naime, sustav oporezivanja dohotka u Hrvatskoj progresivan, odnosno kreiran na način da veća porezna snaga snosi i veći porezni teret kako u apsolutnom tako i u relativnom smislu.

Pritom iznose primjer stvarnog poreznog opterećenja na prosječnoj bruto plaće isplaćenoj u lipnju ove godine koja je iznosila 7.808 kuna i to za obveznika koji nema uzdržavanih članova i živi u gradu Zagrebu, pa tako ima najmanji mogući osobni odbitak i najveći mogući prirez te stoga i najveće relativno porezno opterećenje.

U tom slučaju dohodak iznosi 6.246 kuna (bruto plaća umanjena za doprinose za mirovinsko osiguranje), a porezna se osnovica umanjuje za 1.800 kuna (osnovni osobni odbitak), pa je oporeziva osnovica 4.446 kuna, a ukupni iznos poreza i prireza 887 kuna što u odnosu na dohodak iznosi 14,2 posto.

Uzmu li se za taj primjer i doprinosi na plaću i iz plaće te iznos plaćenog poreza i prireza, tada bi morali podijeliti cjelokupni iznos davanja po navedenim osnovama s iznosom cjelokupnog troška koje poslodavac ima povezano s djelatnikom. Naime, takav pokazatelj poznat je kao porezni klin, a u navedenom slučaju bi iznosio 41,4 posto.

Nadalje, ukoliko uzmemo stvarne iznose ukupno plaćenih poreza na dohodak i prireza u Hrvatskoj i promatramo ih u odnosu na ukupno ostvareni zbroj svih dohodaka u zemlji u navedenom razdoblju tada je vidljivo kako je porezno opterećenje poreza na dohodak u Hrvatskoj relativno nisko i iznosi između 10 i 11 posto, a ako se isključi prirez oko 9 posto, navode iz Ministarstva financija.

Izvor: Hina