Koliko su ljudi opasni za Zemlju?

"Čovječanstvo je samo jedna mala mrlja na radaru. Ali poput meteora koji je zbrisao dinosaure, imamo ogroman utjecaj. U slučaju klime, mi nismo dinosauri. Mi smo meteor. Ne samo da smo u opasnosti. Mi smo opasnost. Ali mi smo i rješenje. Nalazimo se u trenutku istine. Istina je... gotovo deset godina od usvajanja Pariškog sporazuma, cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa visi o niti." Izjavio je u svom govoru glavni tajnik UN-a António Guterres.

Istina, dinosaure nije ubio meteorit (komad od komada od svemirskog tijela koje plovi svemirom svojom putanjom), već asteroid (svemirsko tijelo manje od planetoida i sačinjeno od materijala od kojih nastaju planeti), ali nema veze. Poanta je jasna: mi smo ono što ubija, ne nevina žrtva vanjskih okolnosti. Analogija stoji, usprkos nepreciznosti.

Ozbiljno upozorenje

No, svrha ove izjave nije da još jednom zgrozi, izazove očaj, paniku i radikalnu promjenu - iako je želimo. Svrha je bila pozitivna, iako je upozorenje negativno sročeno. Svrha se vidi iz ostatka govora glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa u prigodnom govoru održanom na Dan zaštite okoliša koji se slavi 5. lipnja svake godine, a kao komemoriranje početka Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša u Stockholmu 1972. godine.

Cilj je bio jasno kazati cijelom svijetu da nismo uspjeli ispuniti Pariški sporazum, da nismo uspjeli zaustaviti godišnji porast prosječne temperature na 1,5 stupnja Celzijusa. "Dramatične klimatske promjene već su počele uzimati veliki danak diljem svijeta, potičući ekstremne vremenske prilike, poplave i suše, dok se ledenjaci tope, a razine mora rastu."

Planet je u problemu

Moramo proširiti svoje proklimatsko djelovanje. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u već citiranom govoru pozvao je na zabranu reklamiranja nafte, plina i ugljena - glavnih pokretača globalnog zatopljenja - budući da su globalni klimatski monitori donijeli niz novih otkrića koja signaliziraju da je planet u problemu. Prošli je mjesec bio najtopliji svibanj zabilježen i 12. uzastopni mjesec koji je oborio takav rekord, objavio je Copernicus, klimatski monitor EU-a, a podatke je u svom govoru ponovio Guterres.

"Globalne emisije moraju padati devet posto svake godine do 2030. kako bi se održala granica od 1,5 stupnjeva", rekao je Guterres.

Jedan od načina da se to postigne je stroga zabrana reklama tvrtki za fosilna goriva u svim zemljama, rekao je, uspoređujući to sa zabranama drugih proizvoda štetnih za ljudsko zdravlje poput duhana.

"Kumovi klimatskog kaosa - industrija fosilnih goriva - ostvaruju rekordnu dobit i uživaju u bilijunima subvencija koje financiraju porezni obveznici", rekao je Guterres. No, zabrana reklama nije dovoljna. Istina, Guterres je također ponovio pozive na oporezivanje dobiti industrije fosilnih goriva za financiranje borbe protiv globalnog zatopljenja, posebno ukazujući na "namete solidarnosti na sektore kao što su pomorstvo, zrakoplovstvo i ekstrakcija fosilnih goriva".

Klimatski kaos

Čak i ako emisije sutra padnu na nulu, nedavna studija pokazala je da će klimatski kaos i dalje koštati najmanje 38 trilijuna dolara godišnje do 2050., rekao je. To je više od 2,4 trilijuna dolara potrebnih do 2030. da zemlje u razvoju, isključujući Kinu, odustanu od fosilnih goriva i prilagode se toplijem planetu, kako su procijenili stručnjaci UN-a.

No, to zaista nije dovoljno. Potrebna nam je sveobuhvatna i progresivna ekonomska politika koja bi i ove carinske namete, npr. Europske unije na kineske elektroničke automobile stavila u isti kontekst. Slobodno tržište i proklimatske akcije prosto ne idu skupa. Nečega ćemo se uskoro morati odreći: ili slobodnog tržišta, ili cijele civilizacije.