Koliko se Hrvati dodatno educiraju

Formalno obrazovanje je važno, no neformalno postaje sve važnije, kako za zapošljavanje, tako i za napredak u karijeri. Na više od 200 ispitanika, MojPosao je u suradnji s portalom EduCentar, proveo istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije.

Većina posloprimaca (62%) osim formalnog obrazovanja pohađala je i dodatne edukacije kao što su strani jezici i informatički tečajevi. Trećina ispitanika (38%) nikada nije pohađala dodatne edukacije.

Među ispitanicima koji su pohađali neki program dodatne edukacije, 25% ih je izjavilo da im je ona izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka, na 31% ispitanika nije imala pozitivan utjecaj, a 24% ispitanika kaže da su im neke edukacije pomogle, a neke nisu.

Polovici ispitanika neformalno obrazovanje dalo bolju podlogu

Samo 9% ispitanika smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom. Vrlo dobrim svoje obrazovanje je ocijenilo 31%, dobrim 36%, dovoljnim 12%, a nedovoljnim čak 13% posloprimaca.

Za razliku od formalnog obrazovanja za kojeg 40% ispitanika smatra da im je dalo vrlo dobru ili odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom čak polovica ispitanika (48%) smatra kako im je neformalno, odnosno dodatno obrazovanje dalo vrlo dobru ili odličnu podlogu.

Što se tiče podmirenja troškova edukacije, čak 68% ispitanika edukaciju je pohađalo isključivo o svom trošku. Na trošak poslodavca edukaciju je pohađalo 26% ispitanika što je značajno više nego prije dvije godine kada je svega 15% ispitanika imalo tu mogućnost. Za svega 6% ispitanika poslodavac je djelomično snosio trošak edukacije.

Najzanimljivije edukacije iz područja stranih jezika te komunikacijskih i prezentacijskih vještina

Više od polovice ispitanika najviše zanimaju edukacije iz područja stranih jezika (govornih) te se taj postotak nije mijenjao unazad dvije godine. Na drugom mjestu (46%) nalaze se komunikacijske i prezentacijske vještine te poslovni strani jezici.

Za napredne i specijalizirane informatičke programe zainteresirano je 38% ispitanika. Najmanje zanimanje posloprimci su pokazali za specijaliziranim prodajnim vještinama (9%) te tehničkim i strojarskim vještinama (10%).

Prilikom odabira edukacijskog centra i programa edukacije ispitanicima se na prvom mjestu nalazi kvaliteta edukacijskog materijala (94%), a na drugom mjestu cijena edukacijskog programa (88%). Najmanje bitan element prilikom odabira edukacije je prepoznatljiv edukacijski centar (47%) i ime predavača (27%).

Poslodavci smatraju da bi se zaposlenici sami trebali brinuti za svoju edukaciju

Trećina ispitanika je, kao u prošlom istraživanju, izjavila kako njihovi poslodavci ne ulažu u njihovu edukaciju već smatraju kako bi zaposlenici to trebali samostalno učiniti. Kako ulažu, ali ne dovoljno, smatra 20% ispitanika, dok za 19% ispitanika poslodavci ne ulažu ništa iako im je edukacija potrebna.

Čak 42% ispitanika spremno je sudjelovati u polovici troškova svoje edukacije, dok svega 7% posloprimaca ne bi sudjelovalo u dijeljenju troškova s poslodavcem.

Najveći postotak ispitanika (79%) na dodatnu edukaciju otišao je samoinicijativno. 11% ispitanika pohađalo je edukaciju koju je inicirao poslodavac i to za sve zaposlenike tvrtke, a u svega 10% slučajeva edukaciju za zaposlenike inicirao je njihov nadređeni. Za 83% zaposlenika edukacija nije bila ničime uvjetovana, dok je svega 9% ispitanika u zamjenu za edukaciju moralo potpisati ugovor kojim se obvezuju na rad za tog poslodavca idućih nekoliko godina.

Prosječan iznos edukacije plaćene od strane poslodavca iznosi 3.011 kuna

20% ispitanika, od onih koji rade i kojima je poslodavac platio edukaciju, u posljednjih godinu dana, edukaciju su dobili u iznosu od prosječno tisuću do dvije kuna, te isto toliko njih (20%) u iznosu od 500 do 1.000 kuna. 18% ispitanika pohađalo je edukaciju u vrijednosti od dvije do tri tisuće kuna.

Kada bi zbog dodatne edukacije stekli nove vještine i povećali mogućnosti apliciranja na bolje radno mjesto, ispitanici bi bili spremni mjesečno izdvojiti u prosjeku 1.426 kuna.

On - line edukacija ispitanicima nije primamljiva opcija

Najviše ispitanika (38%) izabralo bi kombinaciju fizičke i online edukacije. Isključivo u fizičkom obliku edukaciju bi izabralo 34% ispitanika, dok bi svega 9% ispitanika učilo on-line putem. Petini ispitanika (20%) svejedno je u kojem je obliku edukacija koju pohađaju.