Kod otoka Paga uočen kit!

Draško Holcer voditelj Plavog svijeta traži putem medija građane da dojave lokaciju i pokušaju snimiti kita koji je uočen kod Paga. Naime, Županijski centar 112 iz Zadra obavijestio je Plavi svijet 2. listopada 2011. o opažanju kita oko 10.30 sa zapadne strane paškog mosta u blizini uvale Vlašići na Pagu. Nakon dojave kontaktirali smo opažatelje koji su oko 11.15 još uvijek promatrali kita. Kit je plivao oko 500 metara od obale, na površini  se pojavljuje svakih desetak minuta te pliva u smjeru mosta.  

Iako bez fotografija nije moguće sa sigurnošću utvrditi vrstu, pretpostavljamo kako se radi o velikom kitu - Balaenoptera physalus (Linnaeus, 1758), jedinoj vrsti koja trajno naseljava Sredozemno more. Veliki kit spada u skupinu kitova usana, hrani se sitnom plavom ribom i planktonskim račićima koje procjeđuje kroz usi. Veliki kit je druga je po veličini životinja na svijetu, odmah iza plavetnog kita. Najveće zabilježene jedinke na južnoj hemisferi duge su i do 27 metara, no u Sredozemnom moru veliki kitovi imaju oko 18 do najviše 20 metara. Rasprostranjen je u svim morima i oceanima svijeta, a u Sredozemnom moru živi djelomično izolirana rezidentna populacija. Iako njihov točan broj nije poznat, procjenjuje se da danas u Sredozemlju živi nekoliko tisuća odraslih jedinki. Zaplitanje u ribarske mreže, sudari s brodovima i zagađenje okoliša glavne su im prijetnje u Sredozemnom moru danas. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno utječe na njih.

I u Jadranu, kao dijelu Sredozemlja, veliki kitovi redovito se pojavljuju. Opažanja na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana, posebice u ljetnim mjesecima nisu rijetkost. Međutim, pojedine jedinke približavaju se i kopnu, te ulaze u kanale i uvale. Posljednja pojavljivanja zabilježena su u blizini Biševa i Visa, Blitvenice, u Velebitskom kanalu, Novigradskom moru, Riječkom zaljevu itd. Također, tijekom utvrđivanja brojnosti dupina u Jadranu iz zraka, snimili smo velikog kita u blizini Palagruže (http://www.plavi-svijet.org/hr/znanost/zracno_istrazivanje/rezultati1/), a tijekom istraživanja dobrih dupina u Viškom akvatoriju i u blizini Sv. Andrije.

Ipak, s obzirom da pojavljivanje ovih životinja u blizini obale može imati i po njih kobne posljedice, jer se kitovi zbog uznemiravanja i/ili gubitka orijentacije mogu i nasukati, molimo sve građane da nam dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njegov put uz našu obalu.

Potrebno je posebno naglasiti i da su veliki kitovi kao i svi ostali pripadnici skupine kitova (Cetacea) u Jadranskom moru zaštićeni te je zabranjeno njihovo uznemiravanje i proganjanje. Iako su veliki kitovi potpuno bezopasni, već i sama njihova veličina može predstavljati opasnost za ljude koji im se pokušaju previše približiti. Stoga, radi njegove i vaše sigurnosti promatrajte ga sa sigurne udaljenosti.

Također, veliki kitovi redovito ulaze u zaljeve i plitka područja, ali nisu zabilježena njihova masovna nasukavanja. Stoga, i u slučaju da se kit pojavi u nekoj uvali, potrebno je osigurati da se životinju ne proganja te da joj se ne približavaju motorna plovila, jer bi upravo strah i panika mogli uzrokovati njegovo nasukavanje. Kit će nakon određenog vremena sam pronaći siguran izlaz.

U slučaju opažanja molimo vas da ako je to moguće napravite fotografiju životinje te da zabilježite točnu lokaciju i vrijeme opažanja. Promotrite životinju (dužina, obojanost, izgled glave i sl.) kako bi nam mogli pomoći prilikom utvrđivanja vrste. Opažanja nam možete dojaviti na brojeve telefona 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.org, ili službi 112.