Kina prikuplja podatke kao zlato – i ne daje ih nikome

Tko ovih dana hoda golemim industrijskim sajmom u Hannoveru, najvećim takvim na svijetu, sa zaprepaštenjem gleda robote kojima upravlja umjetna inteligencija (UI). Oni se rukuju, odgovaraju na pitanja na mnogim jezicima, pa čak i vare metal.

No pravi hit sajma posjetitelji ne mogu ni vidjeti ni dodirnuti. Skriven je na serverima. Riječ je o podacima, kao sirovini budućnosti. Vrlo brzo oni će odlučivati tržišne utakmice, možda i to koja će država biti bogata, a koja će zaostajati.

Država crpi podatke

Kina uvelike prikuplja i privatne podatke. Svaki građanin na temelju njih dobiva „ocjenu". Taj sustav „socijalnog kredita" službeni Peking opravdava željom da se u zajednički život unese više morala i poštenja, kao i borbom protiv prijevara i korupcije.

Sada su na redu industrijski podaci. „Posljednjih godina kineske su vlasti digitalnu transformaciju postavile kao prioritet i potiču je u područjima informacijske infrastrukture, digitalne ekonomije i inteligentne proizvodnje", kaže istraživačica Qi He s kineskog Ženskog sveučilišta u Hunanu. „Političke strukture to podržavaju financijskim subvencijama, poreznim poticajima, posebnim regionalnim fondovima za inovacije te poticanjem suradnje industrije, znanosti i istraživanja", dodaje ona.

Komunistički tehnokratski vrh odavno je prepoznao važnost cijele stvari. Već 2023. osnovana je Nacionalna uprava za podatke. Niknuli su brojni ponuđači proizvoda i tehnologija. Tim povoljnim okruženjem Kina privlači međunarodne istraživače i strane investicije. No rezultati istraživanja i sami podaci nalaze se pod državnim nadzorom. Još 2022. pooštrena su pravila za „izvoz" podataka izvan Kine. „Važni podaci" smiju se dijeliti prema van samo uz posebnu dozvolu, ali što su točno „važni podaci" - određuje državni nadzor.

Podaci kao moć

Europska unija žali se da su europske tvrtke koje posluju u Kini posljednjih godina suočene s neizvjesnošću. Pojam „važnih podataka" labavo je definiran i primjenjuje se vrlo široko, priopćuje Europska komisija. Zbog toga europski investitori oklijevaju pri ulaganju u Kinu. „Kineski regulatorni pristup želi uspostaviti suverenitet nad podacima", piše Jiwei Qian, istraživač na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. To, dodaje on u svojoj novoj knjizi, stavlja tvrtke pred golem izazov - kako poslovati globalno kada ne znaju kada i koje podatke iz Kine smiju koristiti?

Političari i gospodarstvenici u Kini slažu se da su podaci vrijedniji od zlata. Nova petoljetka, kineski plan razvoja, predviđa širenje autonomne digitalne infrastrukture. „Infrastruktura za UI masovno se gradi i sve je manje ovisna o stranoj tehnologiji", kaže Rebecca Arcesati, poznavateljica Kine iz berlinskog think tanka MERICS.

No događa se i više od toga - kinesko rukovodstvo smatra da se vrijednost podataka može mjeriti, pa bi trebala stajati i u bilancama tvrtki. „Zakonodavac radi na tome da utvrdi vrijednost važnih podataka", rekao nam je kineski profesor prava koji nije želio da mu spominjemo ime.

Državne institucije uskoro bi mogle procjenjivati podatke i pripisivati im vrijednost. Banke bi zatim, pri odobravanju kredita tvrtkama, uzimale u obzir koliku vrijednost to poduzeće ima - ne financijski, već prema podacima, blagu kojim raspolaže. „Tvrtke bi se, primjerice, u stečajnom postupku mogle pozvati na vrijednost podataka koje imaju u posjedu", kaže kineski profesor.

Njemačka kao partner

I Njemačkoj, kao industrijskoj naciji, potrebni su podaci iz Kine. To se posebno odnosi na proizvođače automobila, primjerice za istraživanja autonomne vožnje. Trenutačno sve njemačke automobilističke marke još ostvaruju profite na kineskom tržištu. No to će se s vremenom smanjiti ako ne budu ulagale u inovacije.

Prije dvije godine Kina i Njemačka dogovorile su pokretanje dijaloga na području automatizirane i umrežene vožnje. Do 2029. trebao bi se uspostaviti ravnopravan pristup podacima u tom području. No Njemačka industrijska i trgovinska komora upozorava poduzeća da u Kini „moraju proći postupak certifikacije ili sigurnosnu provjeru kineskih službi" kako bi mogla koristiti podatke iz Kine.

Europska komisija prati tu temu. „Protok podataka neizostavan je za trgovinu. Značajan dio stranih izravnih ulaganja između EU-a i Kine ovisi o sposobnosti poduzeća da prekogranično upravljaju svojim podacima", navodi Europska komisija. To se posebno odnosi, dodaju, na financije, osiguranja, farmaceutsku industriju, automobile te informacijske i komunikacijske tehnologije.