Kikirikijem protiv alergije na kikiriki

Namirnice koje izazivaju alergiju najčešće su kokošija jaja, kravlje mlijeko, pšenica, ribe, neke vrste povrća i voća te orašasti plodovi. Burne reakcije kod nekih ljudi prije svega izazivaju kikiriki i putar od kikirikija. Te reakcije mogu biti blage, ali mogu dovesti i do akutnih situacija, opasnih po život.

Kao i kod drugih alergija, postoji niz simptoma kada je riječ o alergiji na kikiriki. Oni mogu biti manje ili više ozbiljni. Često je na udaru respiratorni sistem: stezanje u grlu, kašalj, često kačljanje, kihanje pa čak i napadi astme. Alergijske reakcije na kikiriki mogu biti i mučnina, povraćanje, dijareja ili ekcem i crvenilo kože.

Najgora reakcija je anafilaktički šok. Za kratko vrijeme, obično za samo nekoliko minuta, može doći do kratkog daha, zastoja cirkulacije i otkazivanja organa. U tom slučaju hitno je potrebna liječnička pomoć, kako bi se pacijentu ubrizgao adrenalin, jer on olakšava disanje i smanjuje naticanje kože, koji se recimo stvorilo u grlu. Pored toga, adrenalin potiče cirkulaciju krvi, a sve to može biti spasonosno.

Pripremiti imunološki sistem

Alergija na kikiriki jedna je od najčešćih alergija na hranu i ona se često javlja već u djetinjstvu. O tome postoje brojne studije. Fokus je uglavnom bio na tome kako uopšte spreijčiti da mala djeca razviju alergiju. Jedna od najnovijih studija objavljena je u lipnju u stručnom časopisu Lanset. Proveli su je istraživači sa Sveučilišta u Oslu i sa instituta Karolinska u Stockholmu.

Između ostalog, novorođenčadi od navršenih tri mjeseca, davane su male količine putra od kikirikija. Ta djeca su imala znatno manji rizik od razvoja alergije na kikiriki u uzrastu od tri godine u odnosu na drugu kontrolnu grupu. Rizik za njih bio je 0,7 posto. U grupi koja je primala placebo, rizik je bio skoro tri puta veći, 2,0 posto.

Zaključak istraživača je da djeci, što je ranije moguće, treba davati namirnice koje mogu izazvati alergije. Skandinavska studija stoga podržava hipotezu, koja je bila iznesena već i u nekim ranijim studijama, da, u manjim količinama, rano i redovno unošenje hrane koja izaziva alergije može značajno smanjiti rizik od alergije, čak i u kasnijim godinama.

Pretjerana higijena

Istraživači su dugo vremena pretpostavljali da su mnoge alergije u velikoj meri posledica preterane higijene. Uvek iznova se moglo ustanoviti da djeca koja odrastaju na selu mnogo rjeđe pate od alergija. Njihovo tijelo veoma rano dolazi u kontakt s raznim patogenima, od kojih se mora braniti. U mnogim radovima istraživači su otkrili da recimo boravak u štalama i pijenje sirovog kravljeg mlijeka može biti važno, i da mikroorganizmi kao što su gljivice ili bakterije čak štite malu djecu od alergija.

Alergija na kikiriki je najčešća vrsta alergije na hranu kod djece. Ona trenutno pogađa 0,8-3 posto djece i 0,6-0,8 posto odraslih, prije svega u SAD, Kanadi, Engleskoj i Australiji.

U gradu je gotovo nemoguće stvoriti ambijent i uvjete kakvi postoje na seoskom imanju. Prema takozvanoj higijenskoj hipotezi, prekomjerna higijena dovodi do nedovoljne aktivnosti imunološkog sistema, jer se on ne mora intenzivno boriti s raznim infektivnim agensima. Iako u Njemačkoj skoro svaka treća osoba ima alergiju na razne supstance, samo dvadeset posto ljudi pati od alergije na hranu.

Alergija i intolerancija na hranu nisu isto

Alergija na hranu izaziva odgovor imunološkog sustava u našem tijelu. Drugačije je s intolerancijom na hranu. Imunološki sustav tada nije uključen u reakcije tijela. Umesto toga, tijelo uopće nije u stanju apsorbirati ili preraditi određenu hranu. Simptomi povezani s tim se obično ne pojavljuju odmah nakon jela ili pića, već najčešće nekoliko sati kasnije.

Najčešće intolerancije na hranu su intolerancija na laktozu, gluten, fruktozu i histamin. Simptomi koji se javljaju obično su nadpuhavanje, žgaravica, proljev, grčevi u trbuhu, glavobolja, vrtoglavica kao i osip na koži.

Tragovi kikirikija

Alergija na kikiriki se ne može izliječiti. Ljudi koji tu alergiju imaju, moraju biti krajnje oprezni, jer se ne radi samo o tome da ne jedu kikiriki i putar od kikirikija. „Tragovi kikirikija" se mogu naći u hrani u kojoj uopšte nisu za očekivati.

To uključuje razne vrste sladoleda, bilo da je reč o vaniliji, jagodi ili čokoladi. Također, kukuruzne pahuljice i musli mogu sadržavati male količine kikirikija. Dovoljno je da se te namirnice proizvode u istim mašinama. Čak i temeljno čišćenje ne mora nužno to spriječiti. Sitni tragovi su često dovoljni za izazivanje reakcije kod alergičara.

Pritom se ne radi o pojedinačnim supstancama koje se nalaze u kikirikiju, već o velikom broju alergena, kojih u malim količinama ima u tom plodu. Mnoge od njih je, međutim, teško prepoznati. Oni postaju primjetni tek kada tijelo već reagira na njih.