Kasni financiranje za borbu protiv klimatskih promjena

Godine 2009. razvijene zemlje obećale su da će od 2020. godišnje transferirati 100 milijardi dolara siromašnijim nacijama koje muče troškovi povezani sa sve većim posljedicama klimatskih promjena.

U 2022. su osigurali 115,9 milijardi dolara namijenjenih financiranju borbe protiv klimatskih promjena, čime je prvi put ispunjen cilj, stoji u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Ukupan iznos uključuje i privatna financiranja prikupljena kroz javne fondove. 

Svota od 100 milijarda dolara daleko je manja od više bilijuna dolara, koliko bi zemljama u razvoju trebalo za investiranje u čistu energiju da bi ispunile klimatske ciljeve i zaštitile svoja društva od ekstremnih vremenskih nepogoda i porasta razine mora.

Financije će biti središnja tema ovogodišnjeg UN-ova samita o klimi COP29 koji će se u studenome održati u Bakuu.

Glavni zadatak bit će postaviti novi cilj klimatskog financiranja za zemlje u razvoju, koji će nakon 2025. godine zamijeniti cilj od 100 milijarda dolara godišnje. No nacije su već podijeljene oko novoga cilja.

Europska unija, trenutačno najveći svjetski donator koji osigurava sredstva namijenjena financiranju borbe protiv klimatskih promjena zahtijeva da više zemalja izdvaja novac sukladno novome cilju, uključujući i velika svjetska gospodarstva u razvoju, kao i ona s visokim emisijama CO2 i financijskom imovinom po glavi stanovnika, poput Kine i država Bliskog istoka.

No Kina, koja je danas najveći svjetski emiter ugljkova dioksida, čvrsto se usprotivila takvome cilju tijekom prošlih UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama.

Ni Kina ni većina ostalih zemalja trenutačno nema obvezu pridonositi UN-ovim ciljevima poput financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Popis zemalja obveznika doprinosa, koji nije ažuriran od 1992. uključuje dvadesetak zemalja koje su postale industrijalizirane još prije nekoliko desetljeća.