Kakve plaće želimo?

U Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu je zakonska obveza, dok je u drugim državama EU znak dobre volje poslodavaca - 13. i 14. plaća dodatne su naknade koje tvrtke isplaćuju svojim zaposlenicima mimo njihovih redovnih primanja.

Takav način poslovanja, sve češća je praksa i u Hrvatskoj, ali u nešto manjim iznosima u odnosu na ostale europske zemlje. Kompanije takvu naknadu zaposlenicima isplaćuju i obračunavaju na različite načine. Najčešći primjer, je da se prilikom izračuna 13. ili 14. plaće, ukupan iznos godišnjih primanja podijeli s 12, odnosno brojem mjeseci u godini.

Druge zemlje, ukupna godišnja primanja zaposlenika dijele na 13 ili 14 dijelova. U tim se slučajevima dodatna plaća već uračunava u bruto plaću zaposlenika.

Preferencije zaposlenika

Kako bi otkrili na koji način zaposlenici žele primati plaću i bonuse, Paylab, kojeg je dio i servis MojaPlaća, proveo je međunarodno istraživanje na uzorku od 17.996 zaposlenika iz 9 zemalja - Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Ispitanici, u dobi između 25 i 55 godina, svih kvalifikacijskih razina te mješovitih primanja, morali su odabrati koji bi način isplate godišnjih primanja htjeli vidjeti u svojoj kompaniji. Mogli su birati između:

• Godišnja plaća ravnomjerno podijeljena na 12 mjeseci

• Godišnja plaća podijeljena na 12 mjeseci + 13. plaća

• Podijeliti godišnju plaću na 12 mjeseci + 13. plaća ljeti i 14. plaća na kraju godine (božićnica i regres)

Najnepopularniji model je ravnomjerna isplata kroz 12 mjeseci

Rezultati istraživanja pokazali su kako je druga opcija, podjela plaće na dvanaest dijelova plus jedan bonus, najnepopularniji model isplate. Taj stav dijele ispitanici svih 9 zemalja, bez obzira na dobnu skupinu, primanja i poziciju koju imaju. Treća opcija, koja uz redovnu plaću nudi i dva bonusa (zimski i ljetni), najpopularnija je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Takav rezultat ne čudi s obzirom da je to ujedno i najčešća praksa na tom području.

Za razliku od njih, Bugari, Česi, Mađari, Litvanci i Rumunji odabrali bi opciju bez dodataka, odnosno da se ukupan godišnji iznos njihovih primanja rasporedi kroz 12 mjeseci. Kada se promatraju rezultati na razini isplate godišnjih plaća, anketirani zaposlenici u Hrvatskoj s nižim primanja (<1 decil) naginju ravnomjernoj raspodjeli plaće kroz 12 mjeseci, dok oni s visokima (>9 decil) bi i dalje uz plaću primali regres i božićnicu.

Mlađi ispitanici preferiraju ravnomjernu raspodjelu plaće

Mlađi ispitanici u većoj mjeri preferiraju ravnomjernu raspodjelu plaće kroz 12 mjeseci, dobrim dijelom vjerojatno iz razloga jer se to pozitivno odražava na njihovu kreditnu sposobnost. S druge strane, stariji ispitanici, u većoj mjeri, preferiraju plaću plus božićnicu i regres, moguće zbog toga što su na takav model isplate - navikli.