Kako su Hrvati proveli ljeto

Dok sa sjetom brojimo posljednje dane ljeta, portal MojPosao je na gotovo 300 ispitanika istražio jesu li građani iskoristili ljeto za aktivno traženje (boljeg) posla, odnosno jesu li se zaposleni uspjeli opustiti na godišnjem odmoru ili su ih neprestano prekidali pozivima.

Nezaposleni tijekom ljeta aktivnije traže posao

Da za tražitelje posla ni preko ljeta nema predaha, pokazuje podatak da 50% ispitanika tijekom ljeta aktivnije nego inače pristupa traženju posla. Za 46% ispitanika traženje posla ipak ne ovisi o godišnjem dobu. Jedan je ispitanik razlog zašto nezaposleni nemaju mogućnost raditi pauze, sažeo u komentaru da mu 'posao treba za cijelu godinu'. Tek 4% ispitanika navodi da se ljeti odmara, odnosno ne traži posao.

Kada je slanje otvorenih molbi u pitanju, 40% nezaposlenih ih šalje tijekom cijele godine. Da 'ljetno' traženje posla može biti dobra priprema za jesen, smatra trećina ispitanika (33%) koja upravo tada šalje otvorene molbe. Njih 27% ne vjeruje u njihovu snagu te čeka da se otvori natječaj.

Rad na unaprjeđenju znanja i vještina također nije aktivnost 'rezervirana' samo za ljeto. Čak 60% nezaposlenih radi na sebi tijekom cijele godine, dok ih petina (20%) ipak bira ljeto kao idealno doba godine. Preostala petina (20%) ljeto koristiti za odmor.

Od ispitanika koji ljeto koriste za usavršavanje, njih većina (66%) čita knjige, dok ih se polovica (50%) bavi kreativnim radom. Malo manje od trećine uči strani jezik (27%), dok informatičke tečajeve pohađa njih 10%.

O poslovnim obavezama na godišnjem odmoru razmišlja 47% ispitanika

Dok nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla, zaposleni pojedinci iščekuju godišnji odmor kako bi se odmorili i 'napunili baterije'.

Ispitanici koji su u radnom odnosu u prosjeku dobivaju 23 dana godišnjeg odmora koje njih 77% iskoristi u dva ili više manjih odmora. Njih 15% godišnji odmor iskoristi odjednom, a preostalih 8% uopće ne ide na odmor.

Na godišnjem odmoru o svojim poslovnim obavezama ponekad razmišlja 47% ispitanika, dok se 28% ispitanika često, svjesno ili nesvjesno, 'zamara' mislima o situaciji na poslu. Preostalih 25% ispitanika ipak se uspije u potpunosti 'isključiti'.

Rezultati istraživanja pokazuju da žene (67%) češće razmišljaju o poslu nego što to čine muškarci (33%).

Poslovne obveze tijekom godišnjeg odmora rješava 78% ispitanika, ali samo hitne situacije, dok 19% ispitanika ipak odrađuje određeni dio posla kako bi si olakšali povratak na radno mjesto nakon odmora. Preostalih 3% ispitanika to radi samo zadnja dva dana godišnjeg odmora. "Nisam se u mogućnosti opustiti jer moj posao ne može obaviti netko drugi", komentira jedan, dok drugi dodaje kako uskače kolegi po potrebi ako 'negdje zapne'.

Ipak, 42% ispitanika nisu 'control freakovi' odnosno ne provjeravaju situaciju na poslu tijekom godišnjeg odmora. Manji dio ispitanika, njih 28% ipak povremeno provjeri stanje, dok 17% ispitanika iskoristi zadnji dan godišnjeg za to. Stanje na poslu svakodnevno provjerava 13% ispitanika.

Zaposlenici vjeruju svojim zamjenama pa se lakše opuštaju na odmoru

Svojim kolegama vjeruje 52% ispitanika, stoga ne brinu o poslu kada se odmaraju. Njih 25% ipak brine jesu li napravili sve što treba prije nego su otišli na godišnji odmor. Dio ispitanika, njih 15%, pak, razmišlja jesu li posao ostavili 'u dobrim rukama'. Preostalih 8% na godišnjem odmoru ima drugačije 'strahove', odnosno boje se da će zbog hitnih situacija morati prekinuti dugo iščekivani odmor i vratiti se na posao.

Kada je riječ o provjeravanju službenog e-maila tijekom godišnjeg odmora, trećina ispitanika (30%) voli ga svakodnevno provjeriti, dok ih 26% nema službenu e-mail adresu. Petina ispitanika (22%) samo povremeno 'škicne' situaciju, dok preostala petina (22%) uopće ne provjerava e-mail.

Da su zaposlenici odgovorni prema svojim poslodavcima pokazuje podatak da ih 58% odgovara na pozive iz tvrtke jer pretpostavljaju da je poziv važan. Dok 14% ispitanika na poziv odgovori kasnije, njih 13% se na poziv javlja samo ako je s druge strane nadređeni. Njih 10% se ipak javi ukoliko je 'onaj s druge strane' uporan, a 3% jednostavno ignorira poziv. Preostalih 2% ispitanika mobitel da članu obitelj da se javi.

Koliko god pozivi na godišnjem odmoru mogu iritirati, 39% ispitanika smatra da se treba javiti jer ih ne bi zvali da situacija nije hitna. No, trećinu ispitanika (33%) ipak smeta poziv ukoliko je to situacija koja je mogla pričekati povratak s godišnjeg odmora.

Petina ispitanika (22%) ne želi da ih se na odmoru smeta s pozivima, dok njih 6% uopće ne prima pozive s posla.