Kako smo počeli utjecati na evoluciju čovječanstva

Evolucija bi se trebala događati prirodno, kao posljedica prirodne selekcije gena, no i ovdje je čovjek našao načina kako se uplesti u poslove prirode i to na prilično neočekivan način - carskim rezom.

Svatko od nas zna barem jednu osobu koja je rodila carskim rezom, pretežno zbog raznoraznih komplikacija koje su se pojavile tijekom trudnoće, dok je samo mali broj žena na takvom porodu inzistirao od samog početak. E, pa tu smo se počeli petljati u poslove prirode, kažu znanstvenici.

Naime, carski rez utječe na ljudsku evoluciju jer zahvaljujući toj metodi majke s preuskom pubičnom kosti danas preživljavaju porođaj, a u prošlosti su umirale i ona i dijete pa se ti geni nisu prenosili, pokazuje studija austrijskih znanstvenika koji predviđaju da će se trend nastaviti, ali blago i polagano.

Nova studija pokazuje da je carski rez nužan za donošenje zdravog djeteta na svijet jer je danas veći broj majki koje imaju preusku pubičnu kost.

Broj slučajeva u kojima djeca ne mogu proći kroz porođajni kanal iznosio je 60-ih godina 30 na 1000, a danas je dosegnuo 36 na 1000, kažu znanstvenici.

Povijesno, geni majki s preuskom pubičnom kosti ne bi se prenosili na iduću generaciju jer bi i majka i njezino čedo umrli pri porođaju.

Dr. Philipp Mitteroecker iz odjela za teorijsku biologiju Sveučilišta u Beču kaže da je u razumijevanju ljudske evolucije staro pitanje "zbog čega je tako visok postotak nesrazmjera između veličine fetusa i porođajnog kanala, a to znači da dijete ne može proći kroz porođajni kanal".

"Bez intervencije moderne medicine takve su porođajne tegobe često bile smrtonosne i iz evolucijske perspektive bila je to prirodna selekcija", kaže dr. Mitteroecker.

"Žene s vrlo uskom pubičnom kosti ne bi preživjele prije 100 godina. One danas preživljavaju i gene preuske pubične kosti prenose na kćeri", objašnjava znanstvenik.

Staro je pitanje zbog čega se ljudska pubična kost nije s godinama proširila jer glavica ljudskog mladunčeta velika je u odnosu na druge primate, primjerice čimpanze koje relativno lako rađaju.

Istraživači su osmislili matematički model koristeći se podacima Svjetske zdravstvene organizacije i drugih studija o porodima. Ustanovili su postojanje oprečnih evolucijskih sila. Jedna je trend da novorođenčad postaje sve veća, a to znači i zdravija.

S druge strane, što je novorođenčad veća veći su izgledi da 'zapne' tijekom porođaja što se nekad završavalo smrću majke i djeteta te se njihovi geni ne bi prenosili dalje.

"Jedan dio selektivne sile, a to je trend prema manjoj novorođenčadi, nestao je primjenom carskog reza", kaže dr. Miterocker. Ističe da studiji nije cilj kritizirati medicinsku intervenciju već skrenuti pozornost na to da je "imala učinak na evoluciju".

Na pitanje što će se dogoditi u budućnosti, dr. Mitteroecker kaže kako "očekuje da će se taj evolucijski trend nastaviti, ali vjerojatno blago i sporo" te objašnjava "I tu postoje ograničenja. Dakle, ne očekujem da će se jednoga dana sva djeca rađati carskim rezom".