Kako slušamo glazbu?

Glazba je svuda oko nas, a nove tehnologije omogućile su nam da je slušamo bilo kada, bilo gdje i to baš onu koju volimo. 

Kako se mijenjaju navike ispitala je IFPI, međunarodna diskografska organizacija koja predstavlja glazbenu industriju širom svijeta.

Jučer je objavila izvještaj Music Listening 2019 u kojem se ispituju načini na koji potrošači glazbe u dobi od 16 do 64 godine konzumiraju snimljenu glazbu u 21 zemlji.

Kršenje autorskih prava ostaje izazov za glazbeni ekosustav. 27% svih anketiranih koristilo je nelicencirane metode za slušanje ili pribavljanje glazbe u posljednjih mjesec dana, dok je 23% koristilo ilegalne usluge kopiranja streama, što predstavlja vodeći oblik glazbenog piratstva.

Slušanje glazbe je u porastu: Ispitanici obično provode 18 sati tjedno slušajući glazbu, što predstavlja rast odnosu na 17,8 sati u 2018. To iznosi otprilike 2,6 sati, ili ekvivalentno slušanju, 52 trominutne pjesme - dnevno.

Starije dobne skupine sve više prihvaćaju usluge glazbenih streaming servisa. Preslušavanje audio zapisa putem streaminga bilježi globalni rast, a 64% svih ispitanika pristupilo je usluzi streaminga glazbe u proteklih mjesec dana - za otprilike 7% u odnosu na 2018. godinu. Najveća stopa rasta angažmana je u dobnoj skupini od 35. do 64. godine, a 54% te grupe pristupilo je usluzi streaminga glazbe u proteklih mjesec dana (rast od 8% u odnosu na 2018.).

Većina ljudi (54%) o glazbi se izrazilo da je „voli" ili „obožava". Među ispitanicima u dobi 16- 24 godine ovaj je postotak porastao na 63%.

Frances Moore, izvršna direktorica IFPI-a, izjavila je: „Ovogodišnje izvješće priča nam uzbudljivu priču o tome kako ljubitelji glazbe sve više slušaju glazbu. U vrijeme kada se mediji sve više trude prilagoditi svojim korisnicima, slušatelji glazbe oni ne samo da odlučuju provesti više svog vremena slušajući glazbu, već to rade na sve više različitih načina. Trajno partnerstvo između diskografskih kuća i umjetnika temelj je na kojem je izgrađen ovaj rastući, uzbudljiv globalni svijet strastvenih slušatelja glazbe. Glazbene kuće rade sa svojim izvođačima kako bi ih pomogle povezati sa fanovima širom svijeta. Izvještaj također naglašava da dostupnost glazbe putem nelicenciranih metoda ili kršenje autorskih prava i dalje ostaje stvarna prijetnja glazbenom ekosustavu. Praksa poput prebacivanja struje i dalje je prisutna i ne vraća ništa onima koji stvaraju i ulažu u glazbu. Nastavljamo s koordinacijom projekata širom svijeta za rješavanje ovog problema."