Kako klimatske promjene utječu na najmlađe

Djeca rođena danas suočena su s raznim i doživotnim zdravstvenim posljedicama zbog klimatskih promjena - odrastanjem u toplijem svijetu uz rizike nestašica hrane, zaraznih bolesti, poplava i ekstremnih vrućina, pokazalo je veliko istraživanje.

Klimatske promjene već nanose štetu ljudskom zdravlju povećavanjem broja ekstremnih vremenskih pojava i pojačavanjem zagađenja zraka, prema studiji objavljenoj u časopisu Lancet.

I ako se ništa ne učini kako bi se to ublažilo, utjecaj klime mogao bi opteretiti čitavu generaciju bolestima tijekom čitavog njihova života.

"Djeca su posebno osjetljiva na zdravstvene rizike mijenjajuće klime. Njihova tijela i imuni sustavi još su u razvoju i stoga su izloženiji bolestima i zagađivačima u okolini", kaže Nick Watts, koji je vodio studiju o zdravlju i klimatskim promjenama.

Upozorio je da su štete po zdravlje u ranom djetinjstvu "tvrdokorne i prevladavajuće" i nose doživotne posljedice.

"Bez trenutačne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleničkih plinova postignuto u kvaliteti života i dugovječnosti bit će kompromitirano i klimatske promjene počet će određivati zdravlje čitave generacije", kazao je u Londonu.

Znanstveni tim poručio je da bi uvođenje mjera ograničavanja emisija i ograničavanja globalnog zagrijavanja dovelo do drugog ishoda.

U tom scenariju danas rođeno dijete bilo bi, primjerice, svjedokom prestanka korištenja ugljena u Britaniji do svoga šestog rođendana a na 31. rođendan svjedočilo bi potpunoj kontroli emisija stakleničkih plinova.

Studija objavljena u časopisu Lancet rezultat je suradnje 120 stručnjaka iz 35 institucija među kojima i Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, University College London i kineskog sveučilišta Tsinghua.

Uz ignoriranje potrebe za promjenom ponašanja, uz malo mjera za ograničavanje klimatskih promjena utvrđeno je da će, uz rastuće temperature i ekstremne vremenske nepogode, djeca biti izložena pothranjenosti i rastućim cijenama hrane i najvjerojatnije će patiti zbog zagrijanih voda i klime koji ubrzavaju širenje zaraznih bolesti poput tropske denga groznice i kolere.

Među najakutnijim i najdugotrajnijim zdravstvenim prijetnjama klimatskih promjena je zagađenje zraka, upozoravaju znanstvenici.

Pozvali su na hitne mjere na smanjivanju vanjskog i unutarnjeg zagađenja uvođenjem čišćeg goriva i čišćih vozila, te mjera koje će poticati sigurni i aktivni transport poput hodanja i vožnje biciklom.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno u 2016. godini sedam milijuna smrti rezultat učinaka zagađenja zraka u domovima i vanjskom svijetu.

Velika većina toga je u siromašnim i srednje razvijenim zemljama.

"Ako želimo zaštititi našu djecu moramo osigurati da zrak koji udišu nije otrovan", kaže Sonja Ayeb-Karlsson s britanskog sveučilišta Sussex koja je radila na studiji.