Kako hrana utječe na okoliš?

Hrana ima velik utjecaj na okolinu, jer kad bi se smanjila konzumacija mesa, a povećala ona povrća i voća moglo bi se spriječiti smrt par milijuna ljudi godišnje iz više razloga - zdravija prehrana uzrokovala bi uštedu milijarde dolara uštede zdravstvenom sektoru, a i smanjile bi se emisije stakleničkih plinova. 

"Neuravnotežena prehrana odgovorna je za velik dio zdravstvenih tegoba diljem svijeta, a naš sustav prehrane proizvodi više od četvrtine plinova s učinkom staklenika", kaže voditelj znanstvene studije Marco Springmann iz programa Oxford Martin Programme on the Future of Food.

"Ono što jedemo uvelike utječe na naše zdravlje i na svjetski okoliš", kaže Springmann.

Znanstvenici su proučavali četiri modela prehrane - uobičajeni, vegetarijanski, veganski te zdravu prehranu s općim smjernicama o preporučenim količinama voća i povrća i ograničenim unosom crvenog mesa, šećera i kalorija.

Čak i prehrana s tim općim smjernicama mogla bi spasiti 5,1 milijuna smrti na godinu sve do 2050. Veganska prehrana, koja isključuje konzumaciju svih životinjskih proizvoda uključujući jaja i mlijeko, spasila bi od smrti čak 8,1 milijuna ljudi.

Kad je riječ o klimatskim promjenama, ako bi se svijet vodio tim smjernicama o zdravoj prehrani, emisije plinova s učinkom staklenika smanjile bi se za 29 posto, dok bi vegetarijanska prehrana te emisije smanjila za 63 posto, a veganska za 70 posto.

Nadalje, promjene prehrane uštedjele bi od 700 milijarda do 1.000 milijarda dolara na godinu za liječenje i bolovanje dok bi ekonomska korist od smanjenja emisija stakleničkih plinova donijela uštedu od 750 milijarda dolara, tvrdi studija.

Znanstvenici su otkrili da bi se tri četvrtine svih koristi proizašlih iz takvih promjena prehrane ostvarile u zemljama u razvoju, a ako bi se mjerio učinak po glavi stanovnika on bi bio najveći u razvijenim zemljama gdje se jede najviše mesa i gdje je najprisutniji  problem pretilosti.

Studija se bavi i regionalnim razlikama te savjetuje kakve bi intervencije najviše odgovarale pojedinoj regiji. Tako bi manja konzumacija crvenog mesa polučila najveći učinak u istočnoj Aziji, na Zapadu te u Latinskoj Americi, a povećan unos voća i povrća smanjio bi smrtnost u Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi.

Manji unos kalorija značio bi manje predebelih ljudi, a to bi snažno poboljšalo zdravlje stanovnika istočnog Mediterana, Latinske Amerike i zapadnih zemalja.