« Biznis
objavljeno prije 4 mjeseca i 14 dana
BIZNIS

Kad se trgovinska svađa pretvara u trgovinski rat?

SAD, Kina i EU su uveli jedni drugima veće carine, a prijete i daljnjim koracima. Je li to još uvijek samo svađa ili već trgovački rat? I - kako dalje?

EU i Kina postali su Trumpovi neprijatelji
EU i Kina postali su Trumpovi neprijatelji (Arhiva)
Više o

SAD

,

Kina

,

trgovinski rat

U protekla četiri mjeseca u medijima dominirale vijesti o prijetećem trgovinskom ratu između SAD-a, Kine i EU-a. Neki čak vjeruju da je trgovinski rat već započeo, jer su na koncu uvedene carine i protucarine u milijardskim iznosima, a uslijedila je i pokoja prijetnja da bi još puno toga moglo uslijediti. A ipak nije došlo ni do kakve formalne objave "rata", kao ni do konkretnog  datuma za pravu bitku. Nije bilo čak ni odbrojavanja.

No, i pored šale na taj račun, postavljaju se ozbiljna pitanja: Što konkretno znači "trgovinski rat"? I kad znamo da je on - počeo?

Široka definicija

Kako se navodi u rječnicima, do trgovinskog rata dolazi kad zemlje pokušavaju za sebe izvući korist i drugima štetiti tako što uvedu carine ili ograničenja u kvotama. Ta definicija bi odgovarala trenutačnom stanju. Jer, sa svojim carinama na aluminijske i uvozne proizvode od čelika predsjednik SAD-a Donald Trump je izazvao protumjere Europske unije u vrijednosti od 2,8 milijardi eura. A carine SAD-a protiv Kine su Peking navele na to da također na robe iz SAD-a uvede carine od oko 43 milijardi eura. Prema definiciji u rječnicima, trgovinski rat je, dakle, već započeo.

Drugi ekonomisti se trude pojam "trgovinski rat" potpuno izbjeći. "Mene više zanima funkcionira li trgovinski sustav prema opće prihvaćenim pravilima ili su trgovina i investicije obilježene politikom moći", kaže Stephen Woolcock koji u londonskoj Školi za ekonomiju (London School of Economics) vodi odjel za Međunarodnu trgovinsku politiku. Naravno da se kod trgovinskih odnosa uvijek radi i o moći, navodi Woolcock za DW. No, Trump je spreman, kaže Woolcock, da moć SAD-a iskoristi kako bi o važećim sporazumima nanovo pregovarao i postojeće dogovore bacio u vodu.Srećom, većina ekonomista na stvari gleda malo drugačije. Oni u prvom redu govore o "trgovinskoj svađi". Tek nakon više eskalacijskih stupnjeva uvođenja carina i protumjera bi iz toga  nastao "trgovinski rat". "Sjedinjene Američke Države su još dosta udaljene od trgovinskog rata s Kinom", kaže Heiner Flassbeck, bivši glavni ekonomist pri UN-ovoj organizaciji za svjetsku trgovinu i razvoj (UNCTAD). Bio bi potreban čitav niz povišenja carina kako bi se moglo govoriti o "ratu", kaže Flassbeck za DW. Pritom bi se, dodaje, odnosi zemalja tako pogoršali da suprotstavljene strane više ne bi ni pregovarale jedna s drugom.

WTO nema definiciju

"Kad netko svoju moć koristi kako bi promijenio ravnotežu gospodarske koristi, onda je to opasno za red koji je temeljen na pravilima", kaže on. Pravilima koje su, primjerice, dogovorene u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Na upit DW-a je WTO priopćio kako nema vlastitu definiciju "trgovinskog rata". Kao i Opći sporazum o carinama i trgovini GATT, koji je postignut kratko nakon Drugog svjetskog rata, WTO pokušava jedinstvenim pravilima doprinijeti tomu da iz neke trgovinske svađe ne nastane protekcionizam ili - a i to se dogodilo - oružani konflikt. Obzirom na debatu oko carina i protucarina, generalni direktor WTO-a Roberto Azevedo nedavno je upozorio na rizike za globalni trgovinski sustav. "Kad bi, primjerice, carine ponovno narasle na razinu na kojoj su bile prije stvaranja multilateralnog trgovinskog sustava, onda bi globalna trgovina pala za 60 posto i svjetsko gospodarstvo bi imalo negativan rast od 2,4 posto", navodi Azevedo. Taj pad bi bio veći nego onaj nakon financijske krize 2007./2008., životni standard bi znatno opao i to bi pogodilo gotovo čitavo svjetsko stanovništvo, kaže šef WTO-a.

Lekcije iz povijesti

Kako bi se primijetilo koliko štetne mogu biti povećane carine, Trump bi morao samo baciti pogled u noviju povijest SAD-a. 1930., godinu dana nakon sloma na Wall Streetu, Kongres je donio takozvani Carinski zakon Smoot Hawley. Tim zakonom su povećane carine na uvoznu robu, Europljani su bili prisiljeni na protumjere, svjetska trgovina je opala i tako je pojačana svjetska gospodarska kriza. Trumpova upozorenja su od početka carinske svađe postajala sve glasnija. U međuvremenu su mu na meti kineski tehnološki investitori u SAD-u, a na europske automobile želi uvesti carine od 20 posto, što je prije svega zabrinulo njemačke proizvođače automobila. Peking, Berlin i Bruxelles su najavili da će zaštititi svoje najvažnije industrije, tako da scenarij o čitavom nizu carinskih povećanja kojemu se na nazire i nije više tako nevjerojatan.

Trumpovi kritičari predbacuju predsjedniku da ignorira multilateralni trgovinski sustav temeljen na pravilima. Na drugoj strani Hans-Michael Wolffgang, pravnik sa Sveučilišta u Münsteru, vjeruje da se Washington itekako pridržava pravila WTO-a. "Članak 21 Općeg sporazuma o carinama i trgovini WTO-a dopušta povećanje uvoznih carina iz razloga nacionalne sigurnosti. Upravo to je argument kojega Sjedinjene Američke Države navode", pojašnjava Wolffgang u izjavi za DW. Pitanje je samo, je li Trumpu doista stalo do zaštite sigurnosno-relevantnih američkih industrija. Mnogi promatrači vjeruju da on carine više vidi kao sredstvo kojim bi najvažnije trgovinske partnere SAD-a natjerao na ustupke.

Oslabljeni WTO

Osim toga, Trump je pokušao potkopati autoritet WTO tako što je vetom spriječio imenovanje novih sudaca na arbitražnom sudu te organizacije. Time je ugrožena funkcija WTO-a kao arbitra kad se radi o trgovinskim pitanjima, ističe Wolffgang. "Mogu se samo nadati da će Sjedinjene Američke Države uvidjeti da je to pogrešan smjer i da će pravodobno krenuti drugim smjerom." Ekonomisti često kažu kako se faze velikih promjena, uključujući moguće trgovinske ratove, tek retrospektivno mogu na pravi način ocijeniti - dakle onda kad je već prekasno. "Nitko ne zna točno koje posljedice će imati te carine, niti SAD", kaže Heiner Flassbeck koji u međuvremenu radi kao profesor ekonomije pri Sveučilištu u Hamburgu. "Trgovinske struje su u današnje vrijeme prilično umrežene", kaže on, puno više  nego 30-ih godina prošlog stoljeća. Trgovinski rat, dodaje on, nije u interesu ni Washingtona, ni Pekinga, a ni Bruxellesa - iako su sve tri strane aktualno na dobrom put kao tome. 

Piše: Nicolas Martin/DW
05.07.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh