Kad dobre kompanije imaju katastrofalne ideje

Razlika između vrhunske poslovne ideje i potpune propasti ponekad leži u svega nekoliko sitnih detalja. Ipak, kad su novi proizvodi i usluge u pitanju, jedan je kriterij apsolutno iznad svih ostalih - volja (da ne kažemo hir) kupaca.

Povijest poslovanja poznaje čitav niz ideja koje su izgledale fenomenalno na papiru, ali su se pokazale kao potpuni promašaj kad su se suočile s novčanicima, stavovima i predrasudama kupaca.

Pogledajte samo Google Wave. U svom originalnom konceptu, Wave je djelo genijalaca koje je trebalo promijeniti način na koji primamo i šaljemo e-mailove te revolucionarizirati online komunikaciju. Nažalost, nakon što je lansiran, ispostavilo se da ga nitko živ ne zna koristiti, što je nagnalo ljude da se ubrzo vrate klasičnom e-mailu.

Wave nipošto nije jedini takav slučaj. Donosimo vam nekoliko proizvoda koji su doživjeli sličnu sudbinu.

Windows Vista

Što god netko mislio o Microsoftu, tvrtka iz Redmonda već je godinama neprikosnoveni softverski lider u svijetu. Na toj se poziciji održava (ma što tko mislio) pouzdanim softverom koji je iznimno jednostavan za korištenje. Windows Vista trebali su biti prvi pravi Windowsi 21. stoljeća (unatoč tomu što je njihov prethodnik XP izašao 2001.), ali su doživjeli pravu katastrofu. Korisnike su najviše smetali problemi sa sigurnosti, povremena „smrzavanja" te sporost u radu. Sve je te probleme Microsoft ubrzo ispravio brojnim zakrpama, ali već je bilo prekasno. Ipak, tron apsolutno najgoreg operativnog sustava u povijesti računala čvrsto drži Windows Millennium Edition.

Ford Edsel

Čitatelji koji ne poznaju dobro američke prilike vjerojatno to i ne znaju, ali Edsel je u popularnoj kulturi te zemlje danas sinonim za neuspjeh ili propali projekt. I to s razlogom. Naime, automobilski div Ford Motor Company sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća izbacio je na tržište model automobila istog imena (Edsel je inače ime sina Henrya Forda, osnivača tvrtke), koji je nakon svega nekoliko godina povučen iz proizvodnje zbog katastrofalne prodaje. Ono što posebno čudi jest činjenica da je Ford Edsel bio sasvim solidan automobil za to vrijeme, ali čitav niz nesretnih okolnosti, što objektivnih, a što subjektivnih, kumovao je jednom od najnepopularnijih modela automobila u povijesti te tvrtke.

Google Wave

Kao što smo već napisali, Wave je dizajniran s namjerom da bude e-mail servis budućnosti. Mnogi su komentatori danas skloni tvrditi kako je Wave bio jednostavno ispred svog vremena. Servis koji objedinjuje chat, e-mail, dijeljenje videa i fotografija te još brojne druge „kerefeke", Wave je gotovo instantno osvojio srca brojnih stručnjaka za tehnologiju, ali to mu jednostavno nije pošlo za rukom kad su u pitanju prosječni korisnici. Razlozi za neuspjeh su brojni, ali bi se vrlo dobro moglo svesti u jedno jednostavno pitanje: Zašto e-mail budućnosti mora biti znatno kompliciraniji od e-maila kojeg imamo danas?

Sony Betamax

Lista propalih proizvoda koji su zvučali odlično u teoriji jednostavno je nezamisliva bez Betamaxa. Zamišljen kao budućnost gledanja filmova u toplini svog doma početkom 1980-ih, Betamax je gotovo po svemu bio superiorniji svojem glavnom konkurentu, VHS-u. VHS kazete su se znatno češće kvarile, imale slabiju kvalitetu slike i zvuka te su bile skuplje. Ipak, imale su jednu prednost, koja se ubrzo pokazala ključnom. Naime, VHS kazeta imala je kapacitet od 120 minuta, dok je Betamax u početku mogao čuvati svega sat vremena videa. Budući da 60 minuta nije bilo dovoljno da se na takvu kazetu snimi jedan prosječan film, ljudi ga naprosto nisu kupovali. Sony je ubrzo ispravio tu pogrešku, ali je već bilo prekasno. Betamax ostaje školski primjer kako jedna greška može upropastiti izvrstan projekt.

McDonald's Arch Deluxe

Želeći iskoristiti doba ekonomskog prosperiteta koje je vladalo zapadnim svijetom sredinom 90-ih, McDonalds je odlučio predstaviti svoj prvi pravi hamburger „za odrasle", koji je svojim sastojcima i cijenom ciljao na tada vrlo moćnu srednju klasu. Nazvan Arch Deluxe, McDonalds je u svoj najnoviji hamburger uložio gotovo sve karte, potrošivši više od 350 milijuna dolara samo na reklamnu kampanju. Ipak, vrlo visoka cijena, čudna marketinška kampanja te broj kalorija kao u prosječnoj pizzi osigurali su da i ovaj proizvod uđe u povijest kao jedan od najvećih poslovnih promašaja desetljeća.