Jaružanje morskog dna emitira toliko ugljika koliko i zrakoplovi

Bioraznolikost oceana je na strmoglavoj silaznoj putanji zbog prekomjernog izlova ribe, zagađenja i klimatskih promjena. Pa ipak, samo sedam posto oceana pod nekim je mjerama zaštite.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, analizirala je karte zaliha ugljika na morskom dnu kao i satelitske podatke jaružanja morskog dna kako bi se procijenilo koliko se ugljika oslobađa takvim postupcima svake godine.

Utvrdili su da je količina oslobođenog ugljika ekvivalent više od jedne gigatone emitiranog ugljikova dioksida. To je više od emisija bilo koje zemlje osim Kine, SAD-a, Indije, Rusije ili Japana, naveli su autori.

No uvođenje prioriteta u zaštiti morskog dna na područjima u vlasništvu država i zaštita samo 3,6 posto oceanskog dna pomogli bi eliminiranju rizika od oslobađanja ugljika jaružanjem za 90 posto.

- Morsko dno najveće je svjetsko skladište ugljika. Ako želimo uspjeti u zaustavljanju globalnog zagrijavanja moramo osigurati da je morsko dno bogato ugljikom netaknuto. Pa ipak, svaki dan jaružamo po morskom dnu, uništavamo bioraznolikost i aktiviramo tisuće godina netaknut ugljik i time pogoršavamo klimatske promjene - kaže koautorica studije Trisha Atwood s državnog sveučilišta Utah.

Kad bi zemlje radile zajedno na zaštiti 45 posto oceana, to bi urodilo sa 71 posto koristi u smislu očuvanja bioraznolikosti, prema studiji. S obzirom na to da najbioraznolikiji dijelovi oceana pripadaju isključivim gospodarskim pojasima autori istraživanja poručuju da je međunarodna suradnja potrebna u zaštiti morskog svijeta.

- Možda je najupečatljiviji rezultat u ogromnim koristima od zaštite bioraznolikosti ako odaberemo pažljivo lokacije u kojima će se uvesti stroga zaštita morskog područja - kaže koautor istraživanja David Mouillot sa sveučilišta Montpellier.